Shodno tome, U meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine jer su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. avgusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred CIKBiH.

Podsjećamo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je održao 27. i 28. novembra 2025. godine plenarnu sjednicu, na kojoj se raspravljalo i o pitanju ustavnosti Vlade Republike Srpske, ali odluka o tom pitanju tada nije donesena.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. septembra podnijela je grupa članova Parlamenta BiH, dan nakon što je odluka o izboru Vlade RS objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske. Sporno je bilo to što je Savu Minića na čelo Vlade RS imenovao Milorad Dodik kojem je tada već oduzet mandat predsjednika RS pravosnažnom presudom Suda BiH, piše N1.

Na sjednici NSRS održanoj prošle sedmice izabrana je nova Vlada Republike Srpske na čelu sa Savom Minićem, što je protumačeno na način da je Dodik želio preduhitriti odluku Ustavnog suda. Potpisom Ane Trišić Babić, ozvaničena je odluka o formiranju vlade u službenom glasniku. No, opozicioni političari u Srpskoj kazali su kako ona kao v.d. predsjednika RS nije mogla dati svoj potpis jer takva funkcija u Ustavu RS ne postoji.