Tegeltija je rekao da će od vremena trajanje epidemije virusa korona, zavisiti i brzina oporavka privrede u BiH.

 

– Mi iz različitih perspektiva možemo gledati na to pitanje, ali ako dva ključna paremetra koristite kad se pokazuje koliko je pogođena ekonomija jedne zemlje onda se gleda koliki je pad BDP u 2020. godini i kakve su procjenu za ovu godinu – pojasnio je Tegeltija.

 

Prema njegovim riječima, konačni rezultati pada BDP-a u 2020. godini još ne postoje, ali sve realne i objektivne procjene govore da BiH, poslije Srbije, ima najmanji pad bruto-društvenog proizvoda u regionu i da su procjene za BiH u ovoj godini ohrabrujuće.

 

Predsjedavajući Tegeltija smatra da su mjere koje su kreirale vlade Srpske i FBiH dale svoje efekte, da su u prvom koraku pomogle ključne sektore privrede koji nisu mogli da rade, dok su poslije birali najugroženije.

 

 

On je ocijenio da je evidentno da je to dalo mjere koje će pozitivno uticati na sveukupne ekonomske prilike.

 

– Naša privreda je mala i otvorena, značajno zavisi od spoljnotrgovinske razmjene i na strani uvioza i izvoza. Broj naših partnera je relativno ograničen i mi smo ključno vezani za Srbiju i Hrvatsku, kao naše susjede, a zatim zemlje zapadne Evrope. Svi ti pokazatelji u tim zemljama su pozitivni, tako da očekujemo i rast potražnje za proizvodima iz BiH, što će dovesti do realnog rasta BDP – naveo je Tegeltija.

 

On je istakao da je veoma važno kako će se u aktuelnoj situaciji BiH u ljetnom periodu izboriti kada je riječ o turizmu i putovanjima, jer će se na taj način rješavati pitanja ljudi koji se bave transportom putnika.

 

Tegeltija napominje da su krenule nove avio-linije, što, kako je naveo, znači da se očekuje značajnije povećanje obima putovanja, nego što je to bilo prošle godine.

 

– Evidentno je da se sada nalazimo u silaznoj fazi što se tiče brija oboljelih. Mene je strah da će brojevi ponovo početi da rastu ukoliko se ne budemo i dalje pridržavali mjera, a sve govori da prestajemo da ih se pridržavamo, i ukoliko ne bude veći stepen vakcinisanih – upozorio je predsjedavajući Savjeta ministara.

 

Tegeltija je siguran da će ekonomija BiH iskoristiti šansu koja dolazi sa usporavanjem pandemije, ali da se bez ozbiljne vakcinacije zemlja na jesen opet može naći u ozbiljnom problemu.

 

Upitan koliko BiH može računati na EU fondove, Tegeltija je odgovorio da BiH na žalost, ima ograničen pristup tim fondovima, te da su različiti IPA projekti uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.

 

– Kada god se desi neka kriza, sredstva se često preusmjeravaju na prioritetne probleme. Prvi problem koji se pojavio kod sredstava namijenjenih za BiH su migrantska kriza, a drugi za borbu protiv kovid 19 – naveo je Tegeltija.

 

Ne može se reći, dodao je on, da je BiH nezadovoljana načinom na koji je EU obezbijedila sredstava putem vakcina, sanitetske opreme i svega ostalog što je dobijeno.

 

– Meni je najvažnije da u ovom trenutku savladamo pandemiju i da se ekonomija, proivredni rast i stope rasta vrate na one koji smo imali u 2015. i 2016. godini, te da građani počnu osjećati efekte pozitivne stope privrednog rasta – rekao je Tegeltija.

 

Predsjedavajući Savjeta ministara naglašava da su troškovi pandemije veliki i da utiču i na stepen javnog duga u BiH i svega ostalog.

 

– Sa značajnijim stopama privrednog rasta mislim da u naredne dvije do tri godine možemo da eliminišemo sve negativne posljedice pandemije – zaključio je Tegeltija.

 

 

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da iz Evropske komisije i EU dolaze pozitivni signali za zemlje zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama.

 

Moram priznati da iz Brisela i Evropske komisije dolaze pozitivni signali prema zemljama zapadnog Balkana i BiH, ali i da iz nekih drugih centara u Evropi ne dolaze uvijek tako pozitivni signali i znamo da su neki od njih u stanju da blokiraju te procese, rekao je Tegeltija.

 

On je naveo da u Briselu uvijek postoje dvije strane – jedna je koja postavlja postavlja pitanje da li zemlje zapadnog Balkana isupnjavaju svoje uslove, a druga je obaveza EU da definiše da li će i kako prihvatiti zemlje zapadnog Balkana ili će neprestano izmišljati neke dodatne uslove.

 

Tegeltija je za BHRT rekao da tu ne misli samo na BiH, nego na neke druge zemlje koje već 15 godina imaju kandidatski status ali još nisu otvorile pristupne pregovore.

 

Kada je riječ o pomoći EU i pristupnim fondovima, predsjedavajući Savjeta ministara je ukazao da BiH imamo ograničen pristup tim fondovima kroz različite projekte IPA koji su uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.

 

On je naveo da najveća očekivanja ima od tzv. Ekonomskog ili investicionog foruma zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji.

 

– Očekujemo zaista značajnu ekonomsku podršku kroz te projekte i o tome se neprestano razgovara. Odobreno je nekoliko značajnih projekta za BiH sa velikim grant sredstvima, koji se jednim dijelom finansiraju iz granata a drugim iz kreditnih sredstava. Očekujemo da ćemo do kraja ove godine početi sa implementacijom bar jednog od ta četiri projekta – naveo je Tegeltija.

 

Predsjedavajući Savejta ministara je napomenuo da su ti projekti, prije svega, usmjereni na međusobno povezivanje glavnih gradova u zemljama zapadnog Balkana.

 

– Razgovori o Ekonomskom investicionom forumu za zapadni Balkan bili su tema i nedavno u Briselu, a iduće sedmice ponovo ćemo imati razgovore u Tirani – rekao je Tegeltija, izrazivši nadu da će ti projekti biti u realizovani u narednih četiri do pet godina.

 

On je podsjetio da je EU odobrila i određena sredstva za makforinansijsku pomoć ali i da je bilo je tu i drugih vidova pomoći.

 

Predsjedavajući Tegeltija je naglasio da su evropske integracije jedan spoljnopolitički cilj o kojem postoji konsenzus u BiH i izrazio nadu da BiH do kraja ove godine dobije kandidatski status.

 

– To je situacija od kakve građani neće osjetiti pozitivne efekte u prvi mah ali će stvoriti dodatnu energiju i kod institucija i kod građana kada je riječ o evropskim integracijama – rekao je Tegeltija.

 

On je dodao da je realno da BiH do kraja godine zasluži kadnidataski status ukoliko se ne ponovi situacija da EU ne postavi nove uslove.