Kako ističu, postupci uključuju procjenu volje i zrelosti maloljetnika, ali u praksi često se ne uzimaju u obzir najbolji interes djeteta, posebno u slučajevima gdje djevojčice već žive u vanbračnoj zajednici ili su trudne. 

"Krivični zakoni kažnjavaju vanbračne zajednice s djecom mlađom od 16 godina, ali se postupci često obustavljaju ako se brak zaključi. Ombudsmani upozoravaju da su maloljetnički brakovi često prisilni i povezani s trgovinom djecom, posebno pogađajući romsku djecu, dok institucije ne reaguju adekvatno zbog predrasuda i nedostatka edukacije“, istaknuto je u Okvirnim ciljevima za implementaciju Konvencije o pravima djeteta u BiH za period 2026. - 2030.

Rani brakovi, kako je naglašeno, "posebno utiču na djevojčice, jer mogu povećati rizik od rane trudnoće, otežati pristup obrazovanju i uslugama, te dovesti do većeg stepena društvene isključenosti i ekonomskih poteškoća". 

„Komitet za prava djeteta preporučuje ukidanje svih zakonskih izuzetaka koji omogućavaju sklapanje braka prije navršene 18. godine, uz poseban fokus na zaštitu romskih djevojčica", navodi se u ciljevima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od 17.427 brakova, koliko ih je sklopljeno u 2022. godini, njih 6,48 odsto (ili 1.130) se odnosilo na djecu starosne dobi od 15 do 19 godina. Od tih 1.130 brakova, njih 97 odsto se odnosilo na djevojčice starosne dobi od 15 do 19 godina.