BiH
15.03.2024.
14:09
Sprema li Ustavni sud BiH UDAR NA KONSTITUTIVNOST NARODA
Izvor: srpskainfo.com
0
Podijeli
Ustavni sud BiH će na plenarnoj sjednici, zakazanoj za 21. mart, između ostalog razmatraće zahtjev 11 članova Predstavničkog doma BiH za ocjenu ustavnosti člana 30. stav (5), člana 52. stav (3), člana 54. stav (2) i člana 129. stav (2) Poslovnika tog doma.
Upitanju je apelacija koju su podnijeli poslanici stranaka sa sjedištem u Sarajevu.
Svaki od ovih članova Poslovnika ima izuzetnu važnost, jer je svakim od njih propisana jednaka zastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u BiH i jednakost svakog od tih naroda prilikom odlučivanja, odnosno nemogućnost donošenja zakona i drugih propisa u Parlamentu BiH bez glasova poslanika iz svakog od konstitutivnih naroda.
Te odredbe se žele sada osporiti zahtjevom za ocjenu njihove ustavnosti u predmetu broj U-31/22.
-Ukoliko Ustavni sud BiH usvoji ovaj zahtjev, biće to sasvim izvjesno njegov uvod u razgradnju načina odlučivanja i predstavljenosti konstitutivnih naroda u institucijama na nivou BiH, onako kako to propisuje Ustav BiH. Jer, članom 9 Ustava BiH je propisano da funkcioneri imenovani u institucije BiH, dakle i u Parlament BiH, odražavaju sastav konstitutivnih naroda u BiH, pri čemu riječ “odražavaju” znači jednaku zastupljenost konstitutivnih naroda u svakoj instituciji na nivou BiH, kao i isto tako jednak status kod odlučivanja, to jest nemogućnost da bilo koji konstitutivni narod preglasava druge konstitutivne narode prilikom odlučivanja u bilo kojoj instituciji BiH, što uključuje i Parlamentarnu skupštinu BiH – kaže za Srpskainfo profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Ukoliko, dakle, Ustavni sud BiH usvoji zahtjev u ovom predmetu, to će značiti da će takvom odlukom Ustavni sud BiH izmijeniti odredbe Ustava BiH o zastupljenosti konstitutivnih naroda i njihovoj jednakopravnosti prilikom odlučivanja u Parlamentu BiH.
-Stoga će takva eventualna odluka Ustavnog suda BiH biti suprotna Ustavu BiH i značiće početak razgradnje zastupljenosti konstitutivnih naroda i zabrane nacionalne i entitetske majorizacije prilikom odlučivanja u Parlamentu BiH – upozorava Blagojević.
Parlamentarci iz FBiH pokušavaju da ospore odredbu Poslovnika koja kaže da komisije od svojih članova biraju predsjedavajućeg, prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg, te da oni treba da budu iz tri konstitutivna naroda. Takođe, osporavaju istu takvu odredbu koja se odnosi na zajedničke komisije oba doma.
Dalje, smeta im i odredba koja se odnosi na glasanje u komisijama, koja kaže da glasanje mora da uključuje bar po jedan glas predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.
Parlamentarci iz FBiH pokušavaju da ospore odredbu Poslovnika koja kaže da komisije od svojih članova biraju predsjedavajućeg, prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg, te da oni treba da budu iz tri konstitutivna naroda. Takođe, osporavaju istu takvu odredbu koja se odnosi na zajedničke komisije oba doma.
Dalje, smeta im i odredba koja se odnosi na glasanje u komisijama, koja kaže da glasanje mora da uključuje bar po jedan glas predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.
Poslanicima sarajevskih stranaka smeta i odredba koja se odnosi na odlučivanje u zajedničkoj komisiji koja se formira od parlamentaraca iz oba doma, za usaglašavanje teksta zakona usvojenog u različitom tekstu. Ona sada kaže da je za usaglašavanje potrebna većina glasova koja uključuje predstavnike sva tri naroda…
Ukratko, smatra se da je poslanicima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, ili koji se uopšte nacionalno ne izjašnjavaju, onemogućeno da budu birani u rukovodstvo komisija, a njihov glas se smatra manje vrijednim.
Apelanti Ustavnom sudu BiH tvrde da je to diskriminacija po nacionalnoj osnovi.