Na nivou BiH formirano je, uz ministarstva pri Savjetu ministara, više od 70 raznih institucija koje godišnje u kasi imaju, u prosjeku, od milion pa do nekoliko stotina miliona KM što je slučaj kada je riječ o velikim institucijama sa zavidnim brojem zaposlenih. 

Revizori svake godine prečešljaju njihove poslovne knjige, provjere stanje i greške u koracima te za svaki "prekršaj" izdaju preporuke kako se iste ne bi ponovile u narednim revizorskim ciklusima. 

U prvoj grupi izvještaja finansijske revizije za 2025. su rezultati za 27 institucija BiH. Njih 14 je dobilo pozitivno mišljenje i na finansijske izvještaje te dio u kojem se provjerava usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima, dok je kod 13 institucija, uz pozitivno mišljenje, skrenuta pažnja na određene aspekte poslovanja vezano za finansijsko izvještavanje i/ili usklađenost aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Riječ je mahom o institucijama sa najmanjim godišnjim budžetima u kojima je, i u ranijim ciklusima, uglavnom pozitivna slika. 

Međutim, osim tih čisto pozitivnih mišljenja i onih uz skretanje pažnje, revizori, u zavisnosti od onoga što zateknu i uoče, institucijama mogu da dodijele još i mišljenja sa rezervom, sa ili bez skretanja pažnje na još neke stvari te u najgorem slučaju negativno mišljenje. 
Revizorski izvještaji su godinama pod lupom dijela javnosti. Nerijetko se čuju i kritike da im se ne posvećuje dovoljno pažnje, ali i da revizori ne žele da se zamjere pojedincima te im i ne daju najgore ocjene. 

Dosta polemika je vođeno i o tome na koji način se istražni organi odnose prema izvještajima revizora koji su svima dostupni na njihovoj zvaničnoj internet stranici. 

Jedna od posljednjih rasprava je bila početkom ove godine u Parlamentarnoj skupštini BiH. Savjet ministara je zadužen da, u saradnji sa Kancelarijom, dostavi Tužilaštvu BiH i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) izvještaje institucija koje su u posljednje tri godine dobijale mišljenje s rezervom ili negativno, radi razmatranja postojanja elemenata krivične odgovornosti, i da tom domu dostavi informaciju o preduzetim radnjama.

U Kancelariji su ranije potvrdili za "Glas" da su Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara dostavili spisak tih institucija, a na njemu su Granična policija, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ministarstva odbrane i inostranih poslova, Služba za zajedničke poslove institucija BiH i Uprava za indirektno oporezivanje. 

Iz SIPA su u odgovoru za "Glas" naveli da su od 2021. do aprila ove godine zaprimili 25 zahtjeva ili naredbi Tužilaštva za provjere u vezi sa izvještajima o finansijskom poslovanju pojedinih institucija BiH nakon čega su tužiocima dostavljeni odgovarajući izvještaji. 

U Tužilaštvu ističu da primaju informacije i izvještaje od agencija za sprovođenje zakona i da su izvještaje Kancelarije, njih više od 20, dobijali i od političkih subjekata.

-  Formirani su predmeti koji su u radu, a u dijelu predmeta nakon provjera u saradnji sa SIPA i drugim partnerskim institucijama, nisu pronađeni elementi za dalje procesuiranje – potvrđeno je u Tužilaštvu, uz navođenje da revizorski izvještaji uglavnom nisu direktni dokaz krivičnog djela ili materijal koji je sam po sebi dovoljan za tužilačko procesuiranje. 

Ipak, u slučaju uočenih nepravilnosti potrebno je, navode, sve provjeriti da bi se utvrdilo eventualno postojanje elemenata krivičnih djela.

- Tužilaštvo BiH proteklih godina podiglo je više optužnica protiv odgovornih lica ili zvaničnika institucija od BHANSA, ministarstava odbrane, spoljnih poslova, bezbjednosti te za ljudska prava i izbjeglice, Obavještajno-bezbjednosne agencije, Suda BiH, zaposlenih u  Kancelariji za veterinarstvo i IDDEA BiH. Međutim informacije revizora nisu bile inicijalni dokumenti na temelju kojih su predmeti formirani – tvrde u Tužilaštvu u odgovoru na pitanja "Glasa Srpske". 

Zakon 

Zakon o reviziji, ni drugi propisi, prema riječima revizora, ne propisuju obavezu da se izvještaji po automatizmu dostavljaju istražnim organima. 

- Kancelarija je dostavljala informacije o uočenim indikacijama kršenja propisa. Međutim, u proteklom periodu su sprovođene istražne radnje i na osnovu izvještaja u kojima je dato pozitivno mišljenje i nalaza koji nisu bili razlog za mišljenja s rezervom što potvrđuje da, bez obzira na vrstu izraženog mišljenja, izvještaji mogu biti predmetom interesa istražnih organa – rečeno je u Kancelariji za reviziju.