Problemi u rukovodstvu Instituta za nestale osobe BiH: Kolegijum skliznuo u v.d. mandat
Sva tri člana Kolegijuma direktora Instituta za nestale osobe BiH "prešla" su u status vršioca dužnosti, jer im je polovinom prošlog mjeseca istekao mandat što bi ponovo moglo da proizvede probleme u toj instituciji nakon što su u red dovedeni odbori.
Mandat članova Kolegijuma direktora je ograničen na četiri godine, a na osnovu javnog poziva 19. septembra 2021. na te pozicije imenovani su Nikola Perišić, Marko Jurišić i Mujo Hadžiomerović koji je preminuo 2023, a na njegovo mjesto je imenovana Saliha Đuderija.
Upravni odbor Instituta, u čijoj nadležnosti je i imenovanje direktora, je 17. septembra donio odluku o imenovanju v.d. članova Kolegijuma u kojem, po tom osnovu, ostaju Jurišić, Đuderija i Perišić do okončanja konkursne procedure koja bi trebalo da bude pokrenuta.
Ta odluka je objavljena i u "Službenom glasniku BiH", a iz nje je vidljivo da oni ostaju kao vršioci dužnosti do okončanja postupka imenovanja novih članova Kolegijuma direktora.
- Vršioci dužnosti članova Kolegijuma direktora imaju sva prava, obaveze i odgovornosti kao i imenovani članovi Kolegijuma - piše u odluci gdje je naznačeno da će se direktori rotirati na poziciji predsjedavajućeg i to češće nego do sada, odnosno svaki mjesec poštujući dosadašnji redoslijed rotacije.
Odluku je potpisala predsjedavajuća Upravnog odbora Ljiljana Bogdanović, a Perišić je za "Glas" potvrdio da su te informacije dobili iz tog Odbora.
Tvrdi da za sada nije razmišljao o tome da li će ponovo konkurisati te da će o tome kada bude objavljen konkurs.
- Ne bih znao odgovoriti na pitanje koliko ćemo dugo biti u v.d. mandatu. To je stvar suosnivača, odnosno Savjeta ministara i Međunarodne komisije. Ne znam ni da li je razgovarano o tome – izjavio je Perišić za "Glas".
Republika Srpska, odnosno predstavnici porodica nestalih i institucija godinama upućuju ozbiljne kritike na račun tog Instituta, ne štedeći ni one koji u tu instituciju dolaze kao kadrovi iz reda srpskog naroda. Upozoravaju da je proces traženja nestalih Srba u zastoju nakon formiranja Instituta 2008. te da bi traženje nestalih do sada bilo gotovo završeno da je proces ostao u nadležnosti entitetskih komisija.
Srpska potražuje 1.616 nestalih boraca i civila, dok su u tri spomen-kosturnice posmrtni ostaci oko 600 ekshumiranih neidentifikovanih lica. U Institut malo ko vjeruje.
- Ta institucija samo radi na štetu srpskog naroda i srpskih žrtava kao i Sud i Tužilaštvo BiH. Vjerujem da će i ovaj put sarajevska čaršija učiniti sve da u rukovodstvo stavi nekoga ko će raditi kao i prethodnici, možda i gore - rekao je za "Glas" predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić.
Institut je, s druge strane, donedavno imao velikih problema u samom vrhu.
Goran Timotija, Igor Bevanda i Abdulah Đulović imenovani su u Nadzorni odbor Institut za nestala lica BiH polovinom godine, a tim potezom je ta institucija nakon čak 15 godina dobila članove koji će nadzirati njen rad.
Prema odredbama Sporazuma Savjeta ministara i Međunarodne komisije za nestala lica, organ upravljanja, rukovođenja i nadzora u Institutu je, uz Nadzorni odbor i Kolegijum direktora i Upravni odbor. I taj dio menadžmenta je godinama imao status privremenog, što je mnogima bilo sporno, pa i revizorima s pravne strane. Novi članovi su imenovani u maju 2024.
ZADACI
Kolegijum direktora rukovodi Institutom. Čine ga tri člana koje imenuje i razrješava Upravni odbor na osnovu konkursa i stručnih kvalifikacija te relevantnog radnog iskustva. Mandat članova je četiri godine, a na poziciji predsjedavajućeg Kolegijuma rotiraju se svakih osam mjeseci dok, s druge strane, odluke donose konsenzusom.