Predstavnički dom BiH: Visoki predstavnik nema pravo da donosi zakone, ali odluka o Šmitovim izmjenama je na Ustavnom sudu
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kao stranka u postupku dao je mišljenje da visoki predstavnik po Ustavu BiH nije nadležan za donošenje zakona, međutim to mišljenje za sam Ustavni sud BiH nije obavezujuće, a ako je suditi po ranijim odlukama, ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit neće biti dovedena u pitanje.
"Parlamentarna skupština BiH je strana u postupku. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma samo je neko ko u ime Doma se izjašnjava. Ovo je prvi put da Predstavnički dom daje jedno ovako mišljenje", rekao je za "Nezavisne" Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti
Podsjećanja radi, poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona. Radi se o izmjenama po kojima je osuđen Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, a koje se odnose na to da je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. Nakon što je taj zahtjev stigao u Ustavni sud BiH, on je zatražio mišljenje Predstavničkog doma, a Kolegijum Predstavničkog doma kao nadležnu odredio je Ustavnopravnu komisiju.
U Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika
U samom zahtjevu poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, između ostalog, naveli su da u Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika, niti ovlaštenje da donosi zakone.
"Ustav BiH (Aneks 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH) iscrpno nabraja organe vlasti na nivou BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Savjet ministara, Ustavni sud i Centralna banka. Razumno je zaključiti da nametanje člana 203 a KZ BiH predstavlja uzurpiranje isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka uzurpacija sadrži elemente protivpravnosti inače ne bi bila uzurpacija", piše u zahtjevu SNSD-ovih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Dalje, u zahtjevu se navodi da Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijsku prednost nad Ustavom BiH. Naveli su da se iz sadržine Ustava BiH vidi da je jedino Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda hijerarhijski nadležna Ustavu BiH.
"Dakle, Aneks 10 ne sadrži odredbu da visoki predstavnik može donositi zakone, a pogotovo ne krivične norme", naveli su poslanici SNSD-a u svom zahtjevu.
Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN
U zahtjevu se ističe i to da Kristijan Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN i da samim tim formalno pravno ne ispunjava minimalne uslove da obavlja funkciju visokog predstavnika.
"Ako lice nije visoki predstavnik, njegove odluke nemaju relevantan pravni status, a član 203 a se obara ex fundamento", piše u zahtjevu.
Kada je riječ o mišljenju Ustavnopravne komisije, odnosno Predstavničkog doma, do sada se nikada nije desilo da oni izađu sa mišljenjem da visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona. Na samoj sjednici Ustavnopravne komisije BiH Albin Muslić (SDP), predsjedavajući, po ranijoj praksi, predložio je da se Komisija ne izjašnjava i da sve proslijedi Ustavnom sudu BiH, međutim na insistiranje Petkovića, koji je i formulisao zaključak, na kraju se ipak glasalo.
Osim Petkovića, za mišljenje po kojem visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona glasali su i Mladen Bosić (SDS), Marinko Čavara (HDZ) i Darijana Filipović (HDZ), dok su protiv bili Muslić, Šerif Špago (SDA) i Predrag Kojović (Naša stranka).