Iako su u proteklim godinama stigli milioni i milioni maraka donacija na ime povratnika te realizovani brojni projekti, među kojima i pojedini koji su bili regionalnog karaktera, zvanični podaci pokazuju da još na hiljade ljudi čeka svoj krov nad glavom.

Prava povratnika analizirali su, između ostalih, ombudsmani u BiH koji su ocijenili da se povratnicima, dok se bore sa starim mukama, javljaju novi problemi, počevši od složenih procedura u vezi sa dodjelom donatorskih sredstava, koja često uključuje različite nivoe vlasti, te nedostatka novca za obnovu. Počesto se dešava i da nakon obnove ne mogu da priključe objekat na elektrodistributivnu mrežu.

- Poražavajući podatak je da i dalje 100.000 ljudi čeka na pomoć u stambenom zbrinjavanju. Organi vlasti treba da preduzmu dodatne napore da bi se povratnicima pružila pomoć u obnovi objekata, zbog čega moraju naći i preispitati pravne i finansijske mogućnosti. Ostvarivanje prava na elektrifikaciju domaćinstava nije nikakva privilegija, nego osnovni i polazni uslov održivog povratka ili života uopšte bilo koje zajednice, pogotovo jer su povratnička domaćinstva u konkretnim naseljima imala priključak na mrežu - piše u dokumentu koji je upućen u parlamentarnu proceduru.

Ombudsmani BiH su, kako je istaknuto, po službenoj dužnosti pokrenuli istrage po saznanjima iz sredstava informisanja da je na bilo koji način ugrožena bezbjednost i integritet povratnika.

- Pozvani su nadležni organi da posebnu pažnju posvete bezbjednosti povratnika u mjestima stanovanja i preduzmu sve mjere da bi se spriječili eventualni napadi na povratnike, utvrdila odgovornost u slučaju napada i osiguralo uživanje ljudskih prava povratnika bez diskriminacije - jedan je od stavova iza kojeg su stali ombudsmani.

Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ kaže da su povratnike i lani pratili dugogodišnji neriješeni problemi, ali i dodaje da se javljaju i novi, prije svega zbog napada na njih.

- Otvoreno su napadani i u FBiH i u Srpskoj. To postaje alarmantno, ali smo zadovoljni radom istražnih organa. S druge strane, povratnike prate problemi koji se odnose na priključivanje na elektromrežu, jer im ponovo traže novac za priključak, iako ga nisu izgubili svojom krivicom. Dio ih ima problema i sa pristupom pitkoj vodi, njihovi pristupni putevi su zapušteni, a često su na meti lopova, uništavaju im se usjevi. Sve u svemu, očigledna je ekonomsko-socijalna nesigurnost i sve više i bezbjednosna u smislu javnog reda i mira i imovinskog kriminaliteta - istakao je Vranješ za "Glas".

Upozorio je na činjenicu da je sve manje donacija koja idu na njihovu adresu.

- Opada briga za ovu kategoriju lica koja nije ni blizu riješena 30 godina poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Veliki broj ima rješenje za obnovu objekta, ali nikada ne dođe do toga jer se neki od nivoa vlasti pravda da nema novca, da će biti i tako čekaju. To je nedopustivo. Vidljiv je veliki pad interesovanja i kod međunarodnih organizacija i subjekata koji su ranije snažnije pomagali, sada govore da su se pojavila nova krizna područja i da BiH više nije u fokusu i da ne treba biti konzument pomoći - zaključio je Vranješ.

Propisi

Ustav BiH propisuje da će BiH i oba entiteta obezbijediti najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Prava i slobode predviđeni su u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Sve osobe na teritoriji BiH uživaju ljudska prava i slobode u skladu s Ustavom i međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava - piše u izvještaju Institucije ombudsmana za ljudska prava.