Političko Sarajevo traži da Šmit imenuje ministra bezbjednosti BiH: Srpska poručuje – neustavno i neprihvatljivo
Nakon višemjesečne blokade oko imenovanja ministra bezbjednosti BiH, političke stranke iz Sarajeva pozivaju Kristijana Šmita da se uključi u proces i predloži kandidata – uprkos protivljenju Republike Srpske, koja ga ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika. Prijedlog da Šmit izmjenama Zakona o Savjetu ministara deblokira proces, u RS je ocijenjen kao neustavan i politički neprihvatljiv.
Političko Sarajevo sve glasnije priziva novo namjetanje Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, kojeg RS ne priznaje.
Tako je sada najnoviji plan bošnjačkih političara da Kristijan Šmit predloži ime ministra bezbijednosti u Savjetu ministara (SM) BiH, a to mjesto je upražnjeno od početka januara kada se sa te pozicije povukao tadašnji ministar Nenad Nešić.
Iako je SNSD, kao najjača partija iz RS, predlagao za to mjesto Gorana Selaka, lidera SPS, on je povukao kandidaturu nakon što je "političko Sarajevo" počelo odmah da prijeti da neće podržati predlog SNSD jer ih ne vide kao partnere u vlasti. Nakon pokušaja imenovanja Selaka opozicija iz RS u Parlemntu BiH je predložila Nebojšu Vukanovića, lidera Pokreta za pravdu i red za ovo mjesto, ali protiv njegovog imenovanja je HDZ BiH koji čeka da SNSD predloži novog kandidata.
Dok traju trzavice oko imena ministra bezbijednosti BiH, Elmedin Konaković ministar spoljnih poslova BiH izjavio je da Šmit ima riješenje za imenovanje ministra bezbijednosti i to kroz izmjene Zakona o Savjetu ministara gdje bi, kako je rekao, bilo uvedeno da "neka druga institucija" može predlagati Parlamentu kandidata za ministra u SM BiH.
Radovan Višković, premijer RS kaže da je poziv Konakovića Šmitu, da imenuje ministra nezrela ideja koja najviše govori o Konakoviću, ali i bošnjačkom narodu koji su naučili čitav život da im neko drugi nešto riješi.
- Zato bošnjački političari neće da se odazovu na poziv predsednika RS Milorada Dodika za razgovor, jer nemaju kapacitet da razgovaraju niti imaju kapaciteta da sprovedu bilo šta o čemu se dogovore - rekao je Višković.
Zamjenik predsedavajućeg SM Staša Košarac rekao je da poziv iz Sarajeva Šmitu da izmijeni Zakon o SM pokazuje svu nemoć i propast politika dvije "trojke".
- Prvo, Šmit nije visoki predstavnik jer nije dobio potvrdu Savjeta bezbijednosti UN. Drugo, takozvana Bonska ovlašćenja su proizvod jedne neformalne konferencije grupe zemalja koja nemaju utemeljenje u Dejtonskom sporazumu - pojasnio je Košarac.
Dodaje da čak ni legitimni visoki predstavnik ne bi mogao da mijenja način izbora Savjeta ministara, jer je on definisan Ustavom. Košarac ističe da bi prvo morao da se promijeni Ustav BiH, pa da se onda bavi promjenama SM.
- Budući da su dvije "trojke" već pokazale nepoznavanje matematike sa platformom koja ima više potpisnika nego poslanika, moram ih podsjetiti da je 19 manje od 22, da je dva manje od tri, a dvije trećine potrebne za izmjene Ustava su za njih viša matematika - poručio je Košarac.
Uklanjanje političke blokade
Sarajevski mediji plasiraju danima razne analize, kod kojih je isti zaključak, da Šmit može da nametne ime ministra bezbijednosti koje bi se usvojilo u Paralmentu BiH. Ističu da takva odluka Šmita nije u skladu sa Ustavom BiH, ali opet pokušavaju da to opravdaju: "Šmit, u stvari, ne odlučuje o imenovanju, već samo sklanja blokadu s puta. Politička odluka ostaje u rukama zakonodavne vlasti."