Kancelarija visokog predstavnika smatra da je obrazloženje dato za formiranje rezervnog sastava policijskih snaga i dalje nejasno. Izjave ministra unutrašnjih poslova RS sugerišu da svrhe u koje se formira rezervni sastav policije mogu uključivati, između ostalog, i upravljanje granicama i migracijama, kao i operacije protiv dronova, što su pitanja u nadležnosti nekoliko različitih institucija koje zahtijevaju koordinisane i sveobuhvatne odgovore na nivou cijele države – navode iz OHR.

Kako kažu, umjesto pokretanja jednostranih inicijativa kao što je formiranja rezervnog sastava policije, vlasti na svim nivoima bi trebalo dati prioritet saradnji usmjerenoj na unapređenje bezbjednosti građana i održavanje bezbjednog okruženja.

– Politika imigracije, izbjeglica i azila je ustavna nadležnost institucija na nivou BiH i treba jačati njihove kapacitete – dodaju iz OHR.

Istakli su da predloženo formiranje rezervnog sastava policije i reakcije koje su uslijedile ne doprinose jačanju mira i stabilnosti u BiH.

– S obzirom na istorijski kontekst rezervnog sastava policijskih snaga u BiH, ne iznenađuje činjenica da ova inicijativa generiše nepovjerenje. U tom svjetlu, odlučno pozivamo vlasti RS da se suzdrže od daljnjeg postupanja u pogledu ovog zakonskog prijedloga te da se, umjesto toga, uključe u dijalog sa kolegama na nivou BiH i unutar Federacije BiH – zaključuju iz OHR.

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske usvojila je 23. juna izmjene Zakona o policiji koje predviđaju osnivanje pomoćnog sastava unutar Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Konačnu riječ o zakonu daće Narodna skupština na sjednici zakazanoj za 1. juli.

Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio je da se pomoćni sastav uvodi zbog manjka kadrova u redovnim policijskim redovima, kojih trenutno nedostaje više od 1.000.

Prema njegovim riječima, novi sastav će imati zadatke vezane za vanredne situacije poput poplava, požara i migrantske krize, a koristiće se i za obezbjeđenje javnih skupova te regulaciju saobraćaja.

Karan je naglasio da se ne radi o vojnoj formaciji, niti o rezervnom sastavu, te da slične jedinice postoje i u zemljama regiona, uključujući Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju.