Trbuhom za kruhom iz BiH odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, konobari, građevinari i mnogi drugi profili naših radnika, te, najčešće u članicama Evropske unije lako pronalaze posao.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nema informaciju da je iz BiH otišao ijedan političar.

"Oni su zadovoljni, a radnici nisu. Radnici su nezadovoljni platama, ali i troškovima života. Svaki dan rastu cijene, od voća, povrća i tako dalje. Čak su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj cijene faktički iste, a plate su tamo tri puta veće", kaže Kurtović za "Nezavisne novine".

"Pa gdje će političar"?

Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, daje slikovit odgovor na pitanje može li se sjetiti ijednog političara koji je napustio BiH.

"Pa gdje će političar? Vidite, ja sam imao jednu diskusiju ne samo za političare, nego za javni sektor. Bio je komentar: 'Znate, u privatnom sektoru su male plate i zbog toga radnici odlaze vani, a u javnom su dobre i ljudi neće da idu.' Moj komentar je glasio: 'Ne, nego su radnici u realnom sektoru radna snaga koja treba Evropi.' Kome treba jedan službenik iz opštine? Hajde da budemo otvoreni. Vidite, kod nas je, nažalost, politika postala ozbiljno zanimanje i profesija od koje se može lijepo živjeti. Sve dok je to tako, ja mislim da ovo društvo neće ići značajno naprijed", kaže Smailbegović u izjavi za "Nezavisne novine".

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su političari u BiH zaštićena vrsta, te da je prvo pitanje koje se postavlja - šta bi oni mogli raditi u inostranstvu, jer malo ko od njih govori strani jezik.

"Logično je da se neće odreći privilegija i života koji je udobniji od 90 odsto stanovnika u BiH da bi radili na gradilištima fizičke poslove, gdje ne bi imali lične vozače, obezbjeđenje, neograničeno telefoniranje na račun poreskih obveznika, pristup javnim resursima kao da su njihova privatna svojina", kaže Topićeva za "Nezavisne novine".

Odlaze oni koji su potplaćeni

Odavde, dodaje ona, odlaze oni koji su potplaćeni, čiji rad nije cijenjen, a obrazovani su.

"Zašto bi išli oni kojima je politika obezbijedila život kao bubregu u loju", pita Topićeva u izjavi za "Nezavisne novine".

Procjene pokazuju da na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez 25.000 ljudi. Najviše nam odlaze mladi i kvalifikovani radnici, a to povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti u BiH.

Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva

Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

U ovom momentu niko ne zna tačan broj građana BiH u iseljeništvu. Postoji jedino procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH.

Međutim, mnogi osporavaju relevantnost ove procjene, te podsjećaju da nije poznato ni koliko građana živi trenutno u BiH, jer popis nije urađen od 2013. godine.