Tako je u septembru inflacija u BiH iznosila 4,2 odsto, dok je u Evropskoj uniji bila 2,2 odsto.

Iz Agencije za statistiku BiH su naveli da je nivo cijena u septembru 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 4,2%.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 7,8%, alkoholna pića i duvan za 3,9%, stanovanje i režijski izdaci za 2,3%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,3%, zdravstvo za 5,9%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,8%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 8,0% te ostala dobra i usluge za 3,0%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,5% i prevoz za 0,8%", stoji u objavi Agencije za statistiku BiH.

Sa druge strane, iz Eurostata su saopštili da je inflacija u evrozoni u septembru porasla na 2,2 odsto sa dva odsto u odnosu na avgust.

"To je najviši nivo u posljednjih pet mjeseci. Inflacija je podstaknuta rastom cijena usluga i manjim padom cijena energije. Temeljna inflacija ostala je na 2,3%, što pokazuje da osnovni inflacijski pritisci i dalje postoje. Ovi podaci podržavaju stav ECB-a da za sada zadrži kamatne stope na istom nivou", stoji u objavi Eurostata.

Dodaje se da su cijene hrane, alkohola i duvana porasle za 3,0%, što znači da su više u poređenju sa prošlom godinom, ali je njihov rast sporiji nego u avgustu, kada su cijene bile više za 3,2%.

"Cijene industrijskih proizvoda bez energije ostale su stabilne, dok su cijene energije nastavile padati, ali sporijim tempom, jer su smanjene za 0,4%, u poređenju s padom od 2,0% u avgustu", navodi se u saopštenju Eurostata.

Zbog toga je Evropska centralna banka (ECB) odlučila u četvrtak, 30. oktobra, da zadrži tri ključne kamatne stope nepromijenjene.

"Inflacija ostaje blizu srednjoročnog cilja od 2%, a procjena Upravnog savjeta o izgledima za inflaciju je uglavnom nepromijenjena. Ekonomija je nastavila da raste uprkos izazovnom globalnom okruženju. Snažno tržište rada, solidni bilansi stanja privatnog sektora i prethodna smanjenja kamatnih stopa od strane Upravnog savjeta ostaju važni izvori otpornosti. Međutim, izgledi su i dalje neizvjesni, posebno zbog tekućih globalnih trgovinskih sporova i geopolitičkih tenzija", naveli su iz ECB-a.

Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da je za duplo veću inflaciju u BiH u odnosu na EU razloga više, ali da je odgovornost za skoro sve na domaćim vlastima.

"Naime, u oba entiteta (a posebno drastično u Federaciji BiH) su poduzimane štetne mjere koje su doprinijele inflaciji (povećanje minimalne plate bez smanjenja doprinosa, povećanje cijena električne energije i brojnih javnih usluga), nisu poduzimane nikakve mjere za suzbijanje inflacije i kontrolu i sankcionisanje neopravdanih povećanja cijena, a domaća proizvodnja nema podršku i povoljne uslove poslovanje koje bi im pomogle da smanje dominaciju uvoza. U EU imamo i povoljnije uslove poslovanja privrede i veću konkurenciju i stabilniju fiskalnu politiku i u mnogim državama smo imali mjere protiv inflacije", objasnio je Gavran.