Zadaci i zahtjevi iz Brisela, intervencije OHR-a i generalno postojanje te međunarodne organizacije kao i Savjeta za primjenu mira, tačnije Upravnog odbora, su pitanja o kojima u BiH postoje različita mišljenja.

Iz Republike Srpske upozoravaju da otvorena pitanja i nesuglasice treba rješavati u skladu sa Ustavom i da ne treba, između ostalog, na evropskom putu tražiti pogodna mjesta za centralizaciju BiH. Federalni partneri, a posebno oni iz reda političkih predstavnika bošnjačkog naroda, tvrde s druge strane, da Srpska blokira BiH i put ka EU, nerijetko tražeći i da  Kristijan Šmit, koji sjedi u fotelji visokog predstavnika, disciplinuje republičke zvaničnike.

Evropski put je, zvanično, bio i uzrok raskola u vladajućoj koaliciji u BiH koju su na početku mandata oformili SNSD, HDZ i bošnjački blok "trojka" (SDP, NiP i NS), ali je došlo do raskola te je krenula smjena kadrova SNSD-a i okretanje opoziciji iz Srpske, prije svih od strane Bošnjaka dok HDZ i dalje balansira.

Raspad koalicije je poljuljao odnose u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok u Savjetu ministara i dalje sjede oni koji su na poziciji imenovani u startu ovog mandata. Međutim, u zavisnosti od onoga što je na stolu u tom momentu, izgledaće i glasanje na toj i drugim adresama.

Posljednji kvartal godine su obilježili stavovi o dva zakona iz sektora pravosuđa na kojima insistira Brisel kao uslovi za otvaranje pregovora o pristupanju za BiH. Oni se tiču Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i Suda BiH, a treći uslov je formiranje Kancelarije glavnog pregovarača za koju SNSD i HDZ tvrde da je to u nadležnosti Savjeta ministara, dok su, s druge strane, bošnjačka "trojka" i opozicija iz Republike Srpske izglasali da taj posao treba da uradi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH gdje su oni u većini.

Ova pitanja su bila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH 2. decembra, ali su ministri iz SNSD-a bili protiv takvog prijedloga, tvrdeći da su pred sjednicu dobili materijal, a da je riječ o veoma ozbiljnim stvarima. Nije sve bilo ni po volji Bošnjaka koji traže zakone, ali ne i pregovarača.

Nova sjednica Savjeta, sa upravo te tri tačke na vrhu liste dnevnog reda, je zakazana za danas, a član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za "Glas" kaže da nema očekivanja, ali da ima nadanja da će kraj ove ili početak naredne godine biti u nekom pozitivnijem znaku.

- Možemo samo da se nadamo da će ključni politički akteri, prije svega iz reda srpskog i bošnjačkog naroda, procijeniti da im kompromisan stav, na kraju, donosi, a ne odnosi glasove na izborima. Kod nas je uspostavljen jedan ružan običaj, da se na svaki kompromisan stav koji vodi ka rješenju gleda kao na bojazan, optužbu i slabost – istakao je Sitarski.

Krajem sedmice, odnosno 12. decembra, u planu je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na dnevnom redu je i prijedlog zakona o takozvanoj državnoj imovini koji gura grupa od četiri bošnjačka kadra.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Miroslav Vujičić tvrdi da godinama zagovara isti stav, a to je da svi treba da rade svoj posao i ništa drugo.

- Samo tako možemo napredovati ako nam je to cilj, a jeste ta Evropska unija. Na jednom primjeru koji je od životnog značaja za cijelu BiH, a tiče se novog graničnog prelaza u Gradišci, jasno se vidi ko i kakve opstrukcije pravi. Ovi što se najviše zalažu za napredak na evropskom putu su i najveća kočnica - izjavio je Vujičić za "Glas".

Interes Srpske je, podvukao je, da sačuva nadležnosti i svoj položaj.

- Nećemo odstupiti od suštinski važnih stvari za Srpsku. Ako neko misli da će riješiti imovinu, a da to stavi kao uslov za evropski put, taj se grdno vara – naglasio je.

Smatra da će u novoj godini jedini fokus biti na izbornoj kampanji pred opšte izbore, posebno među bošnjačkim stranakama koje su na vlasti.

- Tamošnja "trojka" će se zbog svojih veoma loših rezultata baviti prije svega Republikom Srpskom i optuživati je zbog svojih neuspjeha. Tako je i sa posljednjim prijedlogom zakona o imovini koji je u proceduri. Što se nas tiče, stvar je riješena - Srpskoj pripada sve što je na njenom tlu, a ta grupa poslanika, koja želi i ovim da popravi svoj rejting, svjesna je da to ne može da se desi - zaključio je Vujičić.

PRAKSE

Imenovanje glavnog pregovarača koji bi, u ime BiH trebalo da vodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem zbog različitih interesa i tumačenja, počevši od toga na kojoj adresi i ko treba ga imenuje. Glavni pregovarač je, naime, osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti i primjera u regionu, osniva unutar vlada. U Srbiji, kako postoji Ministarstvo evropskih integracija od 2017, mjesto glavnog pregovarača preuzima osoba imenovana za ministra, dok to nije slučaj u Crnoj Gori iako postoji taj resor u Vladi. U  Hrvatskoj, koja je 2013. godine pristupila EU, je osnovana Radna grupa za pregovore još 2005, a u timu je bilo 900 ljudi.