Zbog čega privrednici traže da Brisel prije konačne odluke uzme u obzir potrebe domaće industrije i moguće posljedice po njeno poslovanje.

Evropska komisija razmatra da BiH, u okviru novih pravila o prekograničnom kretanju otpada, odobri uvoz papira, gume, tekstila i otpada koji se koristi kao alternativno gorivo, ali ne i metalnog otpada. Riječ je o novoj uredbi EU o pošiljkama otpada, kojom se pooštravaju uslovi za izvoz neopasnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a.

Na moguće posljedice takve odluke upozorili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH, koja se, na zahtjev kompanija iz reciklažne industrije, uključila u javnu raspravu Evropske komisije, tražeći da se predloženo isključenje metala preispita prije donošenja konačne odluke, piše Glas.

Privrednici traže da Brisel preispita ograničenje

Iz Komore ističu da bi onemogućavanje uvoza željeznog otpada i otpada obojenih metala moglo ograničiti pristup sekundarnim sirovinama, smanjiti iskorišćenost postojećih prerađivačkih kapaciteta i otežati poslovanje kompanija povezanih sa evropskim tržištem i lancima vrijednosti.

– Nedostatak sveobuhvatnih podataka ili detaljnih informacija ne bi trebalo automatski da znači da privatne reciklažne kompanije ne posluju u skladu sa ekološkim zahtjevima ili da nemaju kapacitete za odgovorno upravljanje otpadom. Potrebno je jasno razlikovati nedostatke u dostupnosti i izvještavanje o podacima od stvarnog stanja i ekoloških performansi pojedinačnih reciklažnih postrojenja privatnog sektora – naveli su iz Komore.

Dodaju da je neophodno primijeniti proporcionalan pristup zasnovan na dokazima, uz mogućnost da kompanije dostave dodatne informacije o tehničkim i operativnim kapacitetima, kao i ispunjavanju ekoloških standarda.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz željeznog otpada i otpada obojenih metala u 2023. godini iznosio je 8.115 tona, od čega je iz Evropske unije stiglo 1.448,15 tona, odnosno 17,8 odsto. Istovremeno, BiH je te godine izvezla ukupno 965.381 tonu odabranih tokova otpada, dok je uvoz iznosio 29.566 tona.

Domaće sirovine ne mogu u potpunosti zamijeniti uvoz

Koliko bi eventualno ograničenje moglo pogoditi domaću privredu zavisiće, međutim, od stepena zavisnosti pojedinačnih preduzeća od uvoznih sirovina, ali i mogućnosti da ih nadomjeste na domaćem tržištu. Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da domaće sakupljanje metalnog otpada može djelimično zamijeniti uvoz, ali ne može obezbijediti dovoljne količine, kvalitet i kontinuitet snabdijevanja.

– Udio Evropske unije u ukupnom uvozu metalnog otpada u BiH iznosio je 17,8 odsto u 2023. godini, ali zavisnost pojedinih preduzeća može biti znatno veća ili manja – rekao je Borojević.

Kada je riječ o ispunjavanju ekoloških standarda, on smatra da se stanje ne može generalizovati, jer pojedinačna preduzeća imaju različite kapacitete i uslove poslovanja, ali ističe da kompanije ulažu u zaštitu životne sredine i posluju u skladu sa propisanim uslovima.

Eventualno ograničenje uvoza, upozorava, moglo bi se odraziti na troškove nabavke sirovina i poslovanje dijela prerađivača, ali bez preciznih podataka o njihovoj zavisnosti od uvoza još nije moguće govoriti o konkretnim posljedicama po proizvodnju i radna mjesta.

– Mogla bi biti pogođena preduzeća koja se u značajnoj mjeri oslanjaju na uvoz metalnog otpada iz Evropske unije. U slučaju negativne odluke, alternative bi mogle biti veće korištenje domaćih sekundarnih sirovina i pronalaženje drugih dobavljača. Ipak, prioritet treba da bude nastavak dijaloga sa evropskim institucijama kako bi se pronašlo prihvatljivo rješenje za domaću industriju – istakao je Borojević.

Dodao je da je spektar proizvoda koji se mogu dobiti preradom metalnog otpada veoma širok i da zavisi od vrste otpada, kao i od djelatnosti i proizvodnih procesa kojima se pojedinačna preduzeća bave. Dok neke kompanije metalni otpad pretapaju i koriste kao sirovinu za nove proizvode, druge ga mehanički obrađuju i dalje prerađuju, zbog čega se posljedice eventualnog ograničenja uvoza razlikuju od firme do firme.

Odluka
Konačna odluka Evropske komisije očekuje se do 21. novembra. Od ishoda ovog postupka zavisiće i uslovi pod kojima će domaće kompanije ubuduće moći da obezbjeđuju metalni otpad iz EU za potrebe svoje proizvodnje i reciklaže.