Kukuruz će zbog klimatskih promjena za desetak godina u Bosni i Hercegovini moći da se proizvodi i na 1.000 metara nadmorske visine, zaključak je istraživanja portugalske doktorice Daniele Soareš. Rad je predstavljen na drugom regionalnom treningu za savjetodavne službe o prilagođavanju poljoprivrede klimatskim promjenama, nedavno održanom u Skoplju.

Rad pod nazivom „Različita okruženja za proizvodnju kukuruza u uslovima klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini: usklađivanje toplinske pogodnosti i dostupnosti vode“ rezultat je višegodišnjih aktivnosti na deset lokacija u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je realizovano u saradnji sa Fakultetom za poljoprivredu i hranu Univerziteta u Sarajevu.

Klimatske projekcije

Kukuruz je u 2024. godini zauzimao 54 odsto površina pod žitima u BiH. Istraživanja su sprovedena u Gradišci, Bijeljini, Živinicama, Bratuncu, Čapljini, Livnu, Glamoču, Bugojnu, Cazinu i u Brčko distriktu.

U istraživanju su korišćeni i podaci iz sedamdesetih godina prošlog vijeka. Prosječna sezonska temperatura kretala se od 12,6 do 17,2 stepena Celzijusa, a prosječan prinos iznosio je 6,24 t/ha. Najniže temperature izmjerene su u opštinama u centralnom dijelu zemlje, kao što je Bugojno, dok su u jugozapadnom i sjeveroistočnom dijelu temperature bile najviše. Za opštinu Glamoč predviđa se najveći rast prosječne godišnje temperature, od čak 58 odsto.

– Što se tiče padavina, buduće projekcije za klimu pokazuju da će u općinama na sjeveru i istoku zemlje, Bijeljina, Gradiška i Brčko distrikt, biti nedostatak padavina, dok će općine u planinskim područjima, iako će imati rast prosječnih temperatura, bilježiti više padavina, što će biti povoljno za uzgoj kukuruza – rekla je Soareš, prenosi Agroklub.

Manjak padavina

Kod sorti kukuruza s kraćim vegetacionim periodom i manjim potrebama za toplotom, zbog sve učestalijih toplotnih talasa predviđa se skraćenje vegetacionog perioda za 19 dana u Živinicama i do 54 dana u Bijeljini. Kod sorti sa srednje dugim vegetacionim periodom taj period biće kraći za 42 dana u Čapljini i do 62 dana u Bijeljini.

Zbog boljeg kvaliteta zemljišta, odnosno njegove veće sposobnosti da zadrži vodu, u Živinicama i Cazinu predviđa se veća otpornost zasijanog kukuruza na klimatske promjene. U Čapljini i Livnu očekuje se manja otpornost. Zbog toga će biti potrebno prilagoditi izbor hibrida kukuruza novim temperaturnim uslovima i kraćoj vegetaciji. Biljke će brže prolaziti kroz fenofaze, što će uticati i na visinu prinosa.

Novi hibridi

– Povećat će se evapotranspiracija, biljke će tražiti više vode tokom cvjetanja i nalivanja zrna. Od velike važnosti bit će i dostupnost vode, odnosno njeno čuvanje tokom toplotnih talasa jer će se povećati potrebe za navodnjavanjem biljaka u kritičnim fazama – navela je Soareš.

Dodala je da će navodnjavanje u tim fazama biti naročito važno u Gradišci i Bijeljini, gdje su najveće površine pod kukuruzom.