Polemike o imovini traju još od 2005. kada je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Republički zvaničnici tvrde da je imovina Srpske ona koja se nalazi na njenoj teritoriji. U prilog tome navode i činjenicu da je u Brčkom problem imovine riješen tako što je imovina postala vlasništvo distrikta, dok su bošnjački političari istrajni da to pitanje stave u okvir "državnog vlasništva".

Posljednji prijedlog zakona o imovini u Predstavničkom domu predložili su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Iako su tražili da bude razmatran po hitnom postupku, do toga nije došlo, ali je uspio da ostane u redovnom postupku te je kao takav uvršten ponovo na dnevni red prve ovogodišnje sjednice tog doma koja je zakazana za 22. januar.

U članu četiri zakona se, između ostalog, govori o sadržaju pojma državna imovina. Čine je, kako je navedeno, dobra koja pripadaju BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije na engleskom jeziku, potpisanog u Beču 29. juna 2001, opšta dobra kao što su atmosferski vazduh, vazdušni prostor, voda u rijekama, voda za piće ili tehničku upotrebu, voda u jezerima i moru, te morska obala.

Na toj listi su i javna dobra - javni putevi, ulice, trgovi, željeznički, elektroprenosni, gasovodni, telekomunikacioni i drugi slični koridori i mreže te dobra od opšteg interesa, a koja nisu istovremeno opšta ili javna dobra, kao što su građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume, zaštićeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekološkog značaja.

Redovni profesor i pravnik Ljubinko Mitrović kaže da predmetni zakon nije ni na čemu utemeljen, ali jeste sporan i opasan po mnogo čemu.

- U Ustavu BiH, koji je najviši pravni akt, a tome učim i studente, ne postoji odredba prema kojoj se Ustav bavi pitanjima imovine. To je riješeno čak i nešto prije Dejtona. To su Ženevski i Njujorški principi koji govore o podjeli BiH na dva entiteta u omjeru 49:51 – rekao je Mitrović za "Glas".

U Ustavu, podvukao je, nema ni odredbe kojom se daje nadležnost bilo kojem organu na nivou BiH, pa ni Parlamentarnoj skupštini, da kroz zakonodavnu ili bilo koju drugu aktivnost uredi pitanje državne imovine.

- Sasvim je jasno - ako želimo da pričamo o imovini, moramo da mijenjamo Ustav BiH i uvedemo normu kojom ćemo dati Parlamentarnoj skupštini BiH novu nadležnost, odnosno da se bavi i imovinom – rekao je Mitrović.

On je, naime, 2023. kratko bio član radne grupe, formirane od strane OHR-a s ciljem da se bavi problemom imovine u BiH.

-  Prvo pitanje koje se pojavilo bilo je šta se smatra državnom imovinom. Ni o tome nismo imali zajednički stav i više nikad nisam otišao na sjednice. Kada pogledate član četiri prijedloga zakona koji je u proceduri vidite da se pod imovinom BiH podrazumijeva od atmosferskog vazduha, građevinskih zemljišta, biljnog i životinjskog svijeta, šuma. Nevjerovatno. I tada sam u OHR-u rekao da se na BiH ne može knjižiti, na primjer, autoput Banjaluka – Doboj ili bolnica u Trebinju - kategoričan je Mitrović.

BiH, kao kolektivitet, ima, kakao kaže, imovinu, misleći na onu koja je potrebna za funkcionisanje institucija na nivou BiH.

- Sve drugo treba da pripada entitetima, kantonima, opštinama, gradovima – podvukao je Mitrović.

U prilog svojim tvrdnjama naveo je i Aneks dva Dejtona koji je sporazum o granici između entiteta, a komentarišući često pominjanje Sporazuma o sukcesiji iz 2001, kaže da problem stvara različito tumačenje.

- To je kao i sve drugo. Nema stvari o kojoj smo saglasni. Ne možemo da se složimo šta spada u imovinu, a kamoli da je dijelimo - istakao je Mitrović koji ima u planu da organizuje naučnu konferenciju u vezi sa ovim pitanjem.

Zanimljivo će, kaže, biti čuti stav hrvatskih poslanika u Predstavničkom domu na odredbu da su i morska voda i obala državna imovina.

- Šta će reći na to građani u Neumu – zaključio je Mitrović.  

Pravnik iz Banjaluke Milko Grmuša ranije je iznio stav da su dva momenta ključna za najnoviju reaktivaciju ove priče. Jedan je želja pojedinih zemalja da ovo pitanje drži otvorene tenzije u BiH zbog Ukrajine, a drugi su, kako je rekao, komercijalne prirode i vezuje se za pitanje južne interkonekcije i drugih energetskih projekata.

Sagovornici "Glasa" i republički predstavnici su, s druge strane, isticali da bi bilo veoma opasno da se u ovu priču direktno umiješa Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika u BiH, a kojeg Srpska ne priznaje, jer nije imenovan u skladu sa pravilima u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Iskustva iz Evrope

"Glas Srpske" je krajem prošle godine uradio analizu koja je potvrdila stavove dijela javnosti da nijedna ustavno ustrojena složena država u Evropi ne preuzima imovinu svojih federalnih jedinica, regija, kantona ili lokalnih vlasti bez njihove izričite saglasnosti.

Primjeri iz Belgije, Švajcarske, Njemačke, Austrije, Švedske, Španije, Italije, pa i Kanade pokazuju da federalne ili autonomne jedinice zadržavaju kontrolu nad zemljištem, šumama, vodama, energetskim objektima i drugim lokalnim resursima, dok centralna vlast upravlja samo onim što je precizno preneseno ustavom i zakonom.