BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU od decembra 2022, a Evropski savjet je lani u martu donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije utvrđen datum jer se čeka da domaće vlasti prethodno usvoje zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Sudu BiH.

Takav rasplet situacije je, uz ostale evropske obaveze, na sto stavio pitanje pregovarača o čemu je razgovarano i na nekim sastancima SNSD-a, "trojke" (SDP BiH, NiP i NS) i HDZ-a BiH dok je koalicija funkcionisala na nivou BiH, odnosno dok bošnjački blok nije krenuo u obračun sa SNSD-om.

Iako pomenuta dva zakona, na kojima insistira zvanični Brisel, još nisu usvojena u parlamentarnoj proceduri, imenovanje pregovarača isplivalo je ponovo na površinu tokom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen početkom ove sedmice Sarajevu.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) je otvoreno izjavila da je pripremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača, uz dva zamjenika, uz opasku da je na partnerima u vlasti da pokažu da li su spremni da istu podrže.

Krišto nije iznosila više detalja o tome, što je podgrijalo spekulacije i dovelo da toga da ovo pitanje bude otvoreno i u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno u Predstavničkom domu na insistiranje SDP-a i stranaka koje su stale iza njega.

Međutim, prvi pokušaj usvajanja nije prošao, a tokom sjednice se moglo čuti da, između ostalog, ni taj dom, kao ni Savjet ministara, nije mjesto gdje treba da bude imenovan glavni pregovarač, već Predsjedništvo BiH koje je po Ustavu nadležno za vođenje spoljne politike.

Poslanik SNSD-a i prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Miroslav Vujičić je potvrdio da izbor pregovarača nije definisan nijednim zakonom, ali i ukazao na raniju praksu na osnovu koje je Savjet ministara birao pregovarače sa EU za različite poslove.

- Mi smatramo da, u skladu sa tim, treba i sada tako uraditi - izjavio je za "Glas" Vujičić.

Dio federalnih političara nastoji da, kaže, putem Predstavničkog doma, gdje trenutno imaju većinu, imenuje osobu na tu poziciju, dodajući da dva člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić imaju stav da ta institucija treba da imenuje glavnog pregovarača.

- Tako smo i došli u situaciju koja je tipična za BiH, gdje različiti nivoi vlasti imaju različito mišljenje o nekim pitanjima, a sve na kraju usporava proces imenovanja pregovarača i dodatno komplikuje odnose u BiH jer neko misli da će kroz proces tog imenovanja, što je u suštini tehničko pitanje, obezbijediti neki svoj politički uticaj, što je van svake pameti. Međutim, "trojka" je krenula u avanturu izbacivanja SNSD-a iz vlasti i ona snosi odgovornost za ovo stanje uz, naravno, Kristijana Šmita - rekao je Vujičić koji smatra da ne bi bilo loše razmišljati o principu rotacije na poziciji glavnog pregovarača zbog načina na koji funkcioniše BiH.

Glavni pregovarač je, naime, osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti iz primjera u regionu, osniva unutar vlada.

Službenici su zaduženi za konkretna pitanja iz poglavlja, odnosno uslova za članstvo u EU, a uloga glavnog pregovarača je da koordinira rad tijela i u suštini prenosi stavove zvaničnom Briselu.

U Srbiji, kako postoji Ministarstvo evropskih integracija od 2017. godine, mjesto glavnog pregovarača preuzima osoba koja je imenovana za ministra, dok takva situacija nije u Crnoj Gori iako postoji taj resor u Vladi.

U Hrvatskoj, koja je 2013. godine pristupila EU, je osnovana Radna grupa za pregovore još 2005, a u timu je bilo 900 ljudi.

O pitanju pregovarača juče se oglasio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Kaže da ne vidi razlog da ne bude imenovan, dodajući da je u proteklih mjesec i po dana intenzivno pregovarao sa svim predstavnicima stranaka.

- Ako bismo imali malo mudrosti, kao što smo prihvatili Plan rasta, koji smo bez razloga razvlačili sedam, osam mjeseci, i ovo bi trebalo završiti - rekao je Čović.

Licitiranje imenima

Primjeri iz regiona pokazuju da je na mjestu glavnog pregovarača osoba koja iza sebe ima i iskustvo u diplomatiji. Ranije su se stranke koje čine vladajuću koaliciju u BiH načelno dogovorile da će glavni pregovarač biti osoba iz Srpske, a uveliko se i tada i danas spekuliše da je "rezervisano" za Anu Trišić Babić koja je dugogodišnja savjetnica Milorada Dodika za spoljnu politiku i nekadašnja zamjenica ministra inostranih poslova BiH.

Osim njenog imena, u kuloarima se čuje i ime Igora Crnatka (PDP) koji je bio na poziciji šefa diplomatije, a koga, prema tvrdnjama iz SNSD-a, na mjestu glavnog pregovarača žele da vide stranke iz Sarajeva.