Dvodnevna sjednica PIK-a bi trebalo da bude održana u Sarajevu, a do nje je došlo zbog ostavke njemačkog diplomate Kristijana Šmita koji otkako je 2021. godine došao u BiH nije imao podršku Republike Srpske zbog tvrdnji da na mjestu visokog predstavnika nije imenovan u skladu sa procedurama.

Šmit je, naime, bio izbor upravo članica PIK-a, ali nije, kao što je to bio slučaj u procesu imenovanja visokih predstavnika, imao potvrdu i Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN).

S pozicije je, po sopstvenom priznanju, odstupio zbog pritiska Amerike, a o tome ko treba i na koji način da zasjedne u tu vruću fotelju unutar OHR-a se danima polemiše u javnosti.

Vrijeme za zatvaranje OHR-a

Republički zvaničnici tvrde da je krajnje vrijeme za zatvaranje OHR-a, a za to imaju podršku u SB UN od strane Rusije i Kine, kao stalnih članica, dok s druge strane, primarno političko Sarajevo i bošnjački lideri traže da ne samo opstane OHR, nego da u rukama novog visokog predstavnika ostanu čak i "bonska ovlašćenja" na osnovu kojih su mijenjali akte i smjenjivali izabrane funkcionere.

Upućeni, s druge strane, tvrde da se vodi velika bitka između Evropljana i SAD o imenu novog visokog predstavnika te da bi na samoj sjednici trebalo da bude riječi i o ovlašćenjima koja bi on trebalo da ima.

Među kandidatima su italijanski diplomata Antonio Zanardi Lendi, koji ima podršku SAD, te Rene Trokaz, francuski diplomata koji je trenutno specijalni izaslanik za zapadni Balkan pri vladi Francuske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić juče je poručio da poslije Šmita više niko neće ugrožavati prava Srba i istakao da geopolitički faktori sad uvažavaju interese Srpske i bolje ih razumiju.

Prema njegovim riječima došao je i kraj OHR-u.

- Mi Srbi smo uspjeli da otvorimo proces - rekao je Stevandić.

Već sporan legitimitet

Nekadašnji predsjednik republičkog parlamenta Dragan Kalinić za "Glas" kaže da je, bez obzira ko bude kandidovan za visokog predstavnika, u startu već sporan legalitet i legitimitet PIK-a koji ga navodno bira.

- Ta vandejtonska tvorevina koja na poseban način opstaje godinama nema legalno uporište u Ustavu BiH. Sporan je i sa stanovišta legitimiteta, jer su Rusija i Kina odavno napustile PIK – rekao je Kalinić, navodeći i to da će zvaničnici Srpske, posebno nakon skupštinske rezolucije o ukidanju OHR-a, s pravom osporavati njegov izbor sve dok SB UN posebnom rezolucijom ne potvrdi njegovo imenovanje.

Smatra da je vrijeme da i druga dva naroda u BiH izađu iz, kako je podvukao, političkog puberteta i konačno odrastu.

- To je preduslov za bilo kakav racionalan razgovor i  eventualni dogovor onih koji žive u ovoj zemlji - da  samo oni, a ne samozvani stranci  određuju njenu budućnost. U svemu tome taj novi visoki predstavnik najviše što može je da bude moderator i ništa više. A najbolje što može da učini u ovoj mirnoj  tranziciji iz  protektorata u normalnu demokratsku zemlju je da poništi neustavne i nezakonite dekrete visokih predstavnika. Iznad svega stranca koji se odaziva na prezime Šmit – naveo je Kalinić.

Bivši diplomata Branko Branković kaže da se postavlja ozbiljno pitanje da li će novi kandidat uopšte proći SB UN, što nije bio slučaj sa turistom Šmitom, a ukoliko se to i dogodi, nameće se pitanje njegove svrhe.

Nada se da će novi kandidat imati punu podršku Savjeta bezbjednosti i da će biti legitiman prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, što Šmit nije bio, te su samim tim i njegove odluke ništavne.

PIK je, naime, formiran nakon dogovora u Dejtonu 1995. godine. Određeno je da njegov Upravni odbor čine predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD kao i Predsjedništva EU, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije, a pod predsjedništvom visokog predstavnika.

Članice, prema objavama, nastoje postići dogovor na bazi konsenzusa, ali odluka ipak ne mora nužno biti donesena jednoglasno ni na jednoj sjednici.

Član Venecijanske komisije i bivši sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević tvrdi da ako ne bude imenovan visoki predstavnik, Šmit može ostati u kakvom god obliku ili da njegov zamjenik, američki diplomata i supervizor za Brčko distrikt preuzme tu funkciju u punom kapacitetu.

Žal Islamske zajednice 

Islamska zajednica u BiH je, uoči sjednice PIK-a, izrazila javno žal za Kristijanom Šmitom, navodeći da "novi visoki predstavnik mora biti osoba koja će na prvo mjesto staviti interese BiH, njenih naroda i građana".

Takav stav osudili su zvaničnici Republike Srpske.