Dejan Živkoski, predsjednik Udruženja somelijera Srbije (SERSA), ističe da razvoj somelijerstva van velikih urbanih centara pokazuje da vinska kultura više nije rezervisana samo za metropole poput Beograda, Budimpešte ili Atine, te da Bijeljina, u tom kontekstu, ima snažan potencijal.
Prema njegovim riječima, osnovni cilj i misija SERSA jeste širenje vinske kulture, dakle, veoma je značajno i ohrabrujuće.
Bogata tradicija
"Bijeljina i slični gradovi imaju snažan potencijal - bogatu gastro-tradiciju, blizinu vinskih regiona i sve veći broj restorana koji žele da rastu i pruže kvalitetniju uslugu. Širenje zanimanja znači da se vino vraća gostu na pravi način - kroz znanje, razgovor, kulturu stola i hedonizam koji pripada svima, a ne samo odabranima u velikim gradovima", ističe Živkoski u izjavi za InfoBijeljinu.

Živkoski dodaje da SERSA primjenjuje međunarodno usaglašene standarde koji obuhvataju teorijsko znanje, senzornu analizu vina, praktične vještine i cjelokupan profesionalni pristup poslu somelijera.
"Kandidat mora da savlada oblasti kao što su: vinogradarstvo, enologija, stilovi vina i regioni svijeta, serviranje i dekantiranje, spajanje hrane i vina, organoleptička analiza, ali i kodeks ponašanja u radu sa gostima. Poseban akcenat stavljamo na praktičan rad - jer somelijer nije samo poznavalac vina, već domaćin, komunikator i osoba koja zna da stvori - izgradi iskustvo", naglašava Živkoski.
Kako dodaje, tek kada kandidat dokaže znanje i sigurnost u stvarnoj situaciji odnosno na pismeno - praktičnom ispitu, stiče pravo na zvanje sertifikovanog somelijera.

Vinska kultura u usponu
"Vinska kultura u regionu je u usponu i danas je značajno razvijenija nego prije desetak, a da ne idemo dalje, recimo, prije 20 godina. Sve više se uživa vino boljeg kvaliteta, raste broj vinarija koje ulažu u autentičnost, a ugostitelji prepoznaju da je vino važan dio identiteta restorana", poručuje Živkoski.
On, međutim, najveći prostor za napredak vidi u obrazovanju - kako profesionalaca, tako i gostiju.
"Potrebno je više degustacija, radionica, otvorenih razgovora o vinu, kao i promocija lokalnih, autohtonih sorti kojih imamo izuzetno mnogo i koje zaslužuju pažnju. Kada znanje postane dio svakodnevice, kultura raste prirodno", kaže Živkoski za InfoBijeljinu.

Obrazovanje temelj nacije
Obrazovanje je, dodaje Živkoski, temelj jedne nacije, pa je tako ono i u slučaju somelijera osnova za svaki novi korak. Ugostiteljstvo, dodaje, nije samo posluživanje - ono je doživljaj, razmjena i emocija. Somelijer je, ističe, most između vina (ponude; sva pića i hrana) i gosta, neko ko priču iz vinograda prevodi na jezik ukusa.
"U tom postupku znanje je nezamjenljivo. Udruženje somelijera Srbije - SERSA podstiče mlade kroz obuke, radionice, takmičenja i mentorstvo. Omogućujemo - stvaramo im prostor da se razvijaju, da putuju, probaju vina, upoznaju vinarije, i što je najvažnije - da osjete da je ovo struka u kojoj mogu napredovati, stvarati i biti kreativni. Želimo da im somelijerstvo bude prilika i zadovoljstvo, a ne samo posao", poručuje Živkoski.

Vino zaslužuje poštovanje
Somelijerstvo je, dodaje naš sagovornik, posljednja romantična profesija, a somelijeri su aristokrate među ugostiteljima. Vino je, ističe, živo, složeno i zaslužuje poštovanje.
Ugostiteljima poručuje da somelijer nije trošak, već pametno i mudro ulaganje u poslovanje - osoba koja podiže kvalitet usluge, prodaju i reputaciju lokala.
"Gostima bih rekao da je u redu postaviti pitanje, zatražiti preporuku, tražiti vino uz hranu - somelijer je tu da vodi, ne da impresionira. Ljepota vina je u dijeljenju i otkrivanju, u trenutku kada se čaša podigne i razgovor započne. Kada pravilno gajimo taj odnos, svaka boca donosi novu priču, a svaka večera postaje doživljaj", naglašava Živkoski.
POVEZANA VIJEST:
Petar Filipić, somelijer iz Bijeljine: Sva vina su moja omiljena, ali ovo su Top 3