Branko T. Nešković, diplomata i publicista, ističe da treba imati u vidu da su BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, na putu evropskih integracija i da je sudbina ovog prostora ili tijesna saradnja i ostvarivanje zajedničkih interesa, ili nastavak ekonomskog i političkog tavorenja.

"Proširenje Evropske unije je jedan od prioriteta nove Evropske komisije (EK), kako je najavila na početku drugog mandata predsjednica EK Ursula fon der Lajen, a Evropljani bi trebalo da daju odgovor u kojim granicama se Unija treba prostirati, i na kojim principima i kriterijumima treba funkcionisati", naveo je Nešković za "Nezavisne novine".

Razloge ove tišine, dodao je, pronalazimo u činjenici da aktuelnom politikom i diplomatijom Zapada dominira rastuća zabrinutost, da Evropljani plaćaju cijenu svog strateškog sljepila proizašlog usložnjavanjem svjetske geopolitičke pozornice, da nova američka administracija ne pokazuje interes svoje spoljne politike prema Balkanu, osim što daje podršku intenzivnijoj borbi protiv korupcije, podršku integraciji regiona unutar EU, i što radi na sprečavanju stranih uticaja u destabilizaciji regiona.

"Isto tako, činjenica je da je prostor Balkana u prioritetu spoljne politike Rusije, čija je uzdržanost, obazrivost i politika nezamjeranja sa velikim silama oko ovih prostora bila najvidljivija tokom bombardovanja Srbije 1999, ali i Republike Srpske 1994. i 1995. godine, da je ruski kapital prisutan u energetskom sektoru Srbije i Republike Srpske, ali bez nekog značajnijeg benefita za domicilno stanovništvo, da se ruska politika svela na diskretno upravljanje na daljinu za potrebe Rusije, i da nemaju ozbiljnije planove osim da za svoje potrebe prave sporadične probleme EU", kaže Nešković.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić rekao je da je, čak i kada se čini kako su digli ruke od BiH, vidljiv rukopis stranaca u odlukama domaćih institucija.

"Bilo onih kojima je doista stalo, a takvi su rijetki, do onih kojih iz mešetarskih ili sebičnih razloga mikromenadžmenta ili pak interesa vlastitih država zauzimaju određena stajališta. Jedina zapravo koja je povukla ručnu je administracija Sjedinjenih Američkih Država i zbog toga se u odnosu na njihov utjecaj i masovni intervencionizam čini zaokret međunarodne zajednice", rekao je Krešić za "Nezavisne novine".

Vidljiv je, međutim, dodaje Krešić, angažman Ujedinjenoga Kraljevstva, koje je postalo glavni sponzor međunarodne zajednice.

"Zanimljivo je promatrati odnos onoga što nazivamo međunarodnom zajednicom, prije svega u kontekstu zbivanja u Republici Srpskoj. Po mojim informacijama, zauzet je stav da se oskudno ili gotovo nikako ne reagira na pokušaj eutaniziranja čelnika RS Milorada Dodika. To u očekivanju da će se 'domaći akteri' pobrinuti da se Dodika formalno i makne sa scene. S obzirom da je proces protiv Dodika bio političke naravi, takvo je moralo biti i rješenje ovoga prijepora. Ostavljanje 'problema' domaćim vlastima čije kreiranje su inicirali stranci je u najmanju ruku licemjerno", rekao je Krešić.

Politikolog Nikolina Lozo navodi da se sve više čini da interes Evropske unije i SAD za BiH opada.

"Mi takav trend imamo još od 2007. godine, ali posljednji događaji kod nas pokazuju da međunarodna zajednica ne pridaje veliki značaj BiH. Fokus međunarodne zajednice izmješten je na rat u Ukrajini i na rat u Pojasu Gaze. Iz Evropske unije i ambasada zemalja članica Evropske unije šalju se simbolične poruke poput izražavanja zabrinutosti i poziva na deeskalaciju", kaže Lozo.

To su, dodaje, uobičajene poruke koje se mogu čuti, ali diplomatskih akcija nema.

"Mislim da je i to jedan vid poruke domaćim vlastima i institucijama da je krajnje vrijeme da krenu da rade svoj posao u skladu sa zakonom", ocjenjuje Lozo za "Nezavisne novine".