CIK ima sedam članova. Po dva moraju biti iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jedan iz reda ostalih, koji se biraju na osnovu javnog poziva i prema procedurama u parlamentu BiH, odnosno Predstavničkom domu na mandat od sedam godina. Međutim, svi članovi u aktuelnom sazivu Komisije nisu imenovani po tim procedurama, jer je, dok je trajao postupak izbora, u Predstavničkom domu stvorena nova "privremena" većina koja je 2020. predložila i imenovala za članove Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, kao i Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića, te Željka Bakalara.

Tada su iz SNSD-a i HDZ-a, koji su zvanično bili u parlamentarnoj većini u Predstavničkom domu, ukazivali na to da su pojedinci izabrani na osnovu političkih kriterijuma, a stav nisu mijenjali ni nakon pojedinih odluka suda. Priča o smjeni članova CIK-a oživjela je i nakon opštih izbora 2022. te je i najavljena kao prvi u nizu poteza novih partnera na nivou BiH – SNSD-a, HDZ-a i stranaka "trojke" u kojoj su SDP, NiP i NS, ali ništa se nije desilo.

Čak su polovinom 2023. godine formirali radnu grupu za izmjene Izbornog zakona, a neke izjave su išle u pravcu da bez izmjena Izbornog zakona nema ni promjena članova CIK-a. Zauzet je stav da članove treba da biraju oba parlamentarna doma, a ne da, kao što je slučaj sada, samo Predstavnički.

Te godine je istekao mandat članici Komisije Ireni Hadžiabdić, a u cijelu priču se, u dva navrata lani, umiješao i Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika, namećući tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Jedan dio odluke se, između ostalog, odnosi i na mandate trenutnih članova CIK-a te je propisano da se sadašnji saziv neće mijenjati dok im ne istekne mandat uprkos ispunjavanju uslova za penziju jer bi, u tom slučaju, CIK ostao bez dva člana, Arnautovića i Kalabe.

Sastav CIK-a i generalno način izbora članova Komisije ponovo je vraćen na dnevni red putem prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji je u proceduru uputila Marina Pendeš, funcioner HDZ-a i delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prijedlog, koji je u proceduri od aprila, stigao je u jeku pokušaja, prvenstveno "trojke", da iz vlasti na nivou BiH bude izbačen SNSD, a uvedena opoziciona "trojka" iz Srpske - SDS, PDP i Lista za pravdu i red što je dovelo do turbulencija.

I sam prijedlog HDZ-a podigao je veliku prašinu, prvenstveno zbog želje da bude promijenjen način izbora članova Predsjedništva BiH iz FBiH, s akcentom na fotelju koja pripada kadru iz reda Hrvata protiv čega su u ovom momentu bošnjački delegati.

Međutim, izmjenama je obuhvaćen i CIK. Cilj je, piše, preciziranje normi i otklanjanja mogućnosti manipulacije prilikom izbora i imenovanja.

Predloženo je, između ostalog, da u komisiji za izbor i imenovanje bude šest članova, odnosno iz kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine, a u slučaju da se, kako piše u prijedlogu Pendeševe, desi da parlamentarna tijela ne ispune svoje zadatke u roku, postojeći članovi CIK-a bi nastavili da rade do izbora novih.

- Stupanjem na snagu zakona, formiraće se komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a i pokrenuti procedura izbora i imenovanja članova u skladu sa odredbama Zakona. Dotadašnji članovi  nastaviće da obavljaju svoju dužnost do imenovanja novih – piše u prijedlogu koje je u proceduri već neko vrijeme, ali ne dolazi na red jer politička previranja dovode do toga da grupe delegata napuštaju sjednice te tako obaraju kvorum.

Sa Pendešovom nismo uspjeli da stupimo u kontakt, kao ni sa bošnjačkim predstavnicima. S druge strane, delegat iz reda srpskog naroda Radovan Kovačević (SNSD) ističe da prijedlog ima njihovu podršku zbog rješavanja pitanja članova Predsjedništva BiH koje biraju birači u FBiH. Podvlači da kolektivna prava tri konstitutivna naroda moraju biti zaštićena kao i da je nedopustivo i protivustavno to da Hrvati nisu u mogućnosti da izaberu svog legitimnog člana.

- Kada je u pitanju CIK, nema apsolutno nikakve dileme da je sadašnji sastav nezakonit, jer su pojedini imenovani dok je trajala konkursna procedura na osnovu javnog poziva. Član je postao neko ko je bio u kabinetu predsjednika SDS-a, kao i osoba koja je bila u vrhu PDP-a, jasno je da se tu ne radi o stručnim ljudima nego o onima koji su tu zbog političke pripadnosti da ispunjavaju zadatke - rekao je Kovačević za "Glas".

U CIK-u, naglasio je, treba da sjede stručni ljudi koji su izabrani u skladu sa propisima i Ustavom.

Na pitanje da li vjeruje da će CIK u sadašnjem sastavu sprovesti i izbore 2026, kada su na redu opšti izbori, odgovara da oni imaju podršku Šmita i da su, zapravo, najzaštićeniji.

- Samo će se postavljati pitanje da li će pobijediti BiH ili Kristijan Šmit. Pobjeda Šmita na kraju će dovesti do samo jednog rezultata, a to je poraz BiH - zaključio je Kovačević.

Mandat članova CIK-a BiH                                         
Član                                          imenovan/a                  mandat istekao/ističe

Irena Hadžiabdić                    maj 2016.                         maj 2023.

Suad Arnautović                     mart 2020.                       mart 2027.

Ahmet Šantić                           mart 2020.                      mart 2027.              

Vanja Bjelica-Prutina             mart 2020.                        mart 2027.

Jovan Kalaba                            mart 2020.                    mart 2027.

Željko Bakalar                        mart 2020.                       mart 2027.

Vlado Rogić                                maj 2021.                    maj 2028.

(Podaci CIK-a BiH)

Smjene

Na predloženom dnevnom redu sutrašnje hitne sjednice Doma naroda je davanje saglasnosti na više međunarodnih ugovora i sporazuma. Posljednje tačke u nizu odnose se na prijedloge za razrješenje kadrova SNSD-a u Savjetu ministara te predsjedavajućeg Doma naroda Nikole Špirića. Prijedlozi za to su stigli od delegati Nenada Vukovića (PDP), Želimira Neškovića (SDS), Ilije Cvitanovića (HDZ 1990), Zlatka Miletića (ZnG) i Kemala Ademovića (NiP).