Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da su u zemlju tokom ove godine uvezene žive životinje u vrijednosti od 53,9 miliona KM, odnosno nešto više od 13 miliona kilograma. Sa druge strane, za isto vrijeme iz zemlje je izvezeno samo 645.310 kilograma žive stoke, u vrijednosti od oko 2,8 miliona KM.

 

Kada je riječ o pojedinačnim kategorijama, najveća vrijednost uvezenih živih životinja odnosi se na goveda i iznosila je 36,2 miliona KM za 8,3 miliona kilograma, a u BiH su stigla iz Srbije, Rumunije, Hrvatske, Mađarske i drugih zemalja.

 

Slijede ovce i koze, za čiji je uvoz je izdvojeno 8,8 miliona KM, a uvezene su iz Srbije, Rumunije, Hrvatske i Češke. Ukupno 4,7 miliona maraka izdvojeno je za mađarske, srpske i španske patke, guske, ćurke i biserke. Tačno milion manje izdvojeno je za svinje iz Hrvatske, Danske i Njemačke.

 

Prema podacima, najviše se izvozilo u Srbiju i Crnu Goru. Više od polovine mršavog izvoza, tačnije 1,5 miliona maraka, odnosi se na izvoz pataka, gusaka, ćurki i biserki, koje su iz BiH otišle u Srbiju i Crnu Goru. Zatim, slijedi izvoz goveda u vrijednosti od 647.249 KM te svinja u iznosu od 451.715 maraka.

 

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da prekomjerni i nekontrolisani uvoz najviše doprinosi urušavanju farmerske proizvodnje. Kao direktnog krivca za to prozvao je Savjet ministara BiH.

 

"Oni su direktni i odgovorni krivci koji ne uvode zaštitne mjere u uslovima pandemije, u uslovima smanjene potrošnje, kada sve normalne države vode brigu o prehrambenoj sigurnosti svog stanovništva. Kod nas je to sve apsurd, nemanje političke volje da se to uradi", ističe on.

 

Marinković navodi da u uslovima visokih cijena žitarica, uljarica i stočne hrane, nijedan farmer i stočar ne može raditi ni na ivici rentabilnosti, a kamoli da ima dobit.

 

I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe da se žive životinje uvoze nekontrolisano u BiH. To, kaže on, nije normalno.

 

"Mi tražimo da se država uključi u zaštitu domaće proizvodnje, domaćih poljoprivrednika", kaže on.

 

Bićo ističe da izvoznici uvoze živu stoku u zemlju, drže je od jednog do dva mjeseca, obilježe je, a zatim izvoze kao domaći proizvod, a što, kako on kaže, nije ni blizu toga.

 

Darko Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da se poljoprivreda u BiH i RS uništava 20 godina te da će iduće godine stočni fond biti prepolovljen.

 

"Stočni fond se smanjuje iz dana u dan, a iduće godine će tek biti katastrofa, zato što nemamo ni kukuruza, niti žita, čiji rod je podbacio", kaže on.

 

Prerađivački lobi pravi šeme koje njima odgovaraju, a političari ih slušaju, kaže Banjac, i dodaje da poljoprivrednike niko ništa ne pita.

 

On ističe da uvozne životinje nisu kvalitetnije od domaćih, jer su ovdje zdraviji i hrana, i zemlja, i vazduh.