Vlada posebno ushićenje u BiH zbog dolaska Lidl-a na naše tržište. Gotovo kao da će sve biti džaba. Lokacije i objekti ovog njemačkog trgovinskog lanca prate se gotovo kao i utakmice reprezentacije. Sa ekonomistima su razgovarali o efektu na tržištu koji će izazvati, ali i samim koracima koje prate dolazak takvog lanca na novo tržište.

Jedno je sigurno smatraju sagovornici, Lidl će na tržište BiH doći sa svojim proizvodima i sa dosta nižim cijenama.

– Svakako da će Lidl da krene sa strategijom niskih cijena. To je uostalom strategija koju je on primjenjivao u susjednim zemljama. Vidjeli smo u Hrvatskoj i Srbiji, a boravio sam u Rumuniji gdje su koristili istu strategiju. Mogu da ponude niže cijene od cijena naših proizvoda zahvaljujući količinama koje su enormne, a cijena tih proizvoda je niska – kaže profesor ekonomije i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

On smatra da će Lidl na našem tržištu ponuditi ipak proizvode lošijeg kvaliteta.

– Ono što će oni nuditi na ovim tržištima su najnižeg kvaliteta. U Lidl-u u Njemačkoj možete naći i skuplje proizvode koji su cjenovno povoljni kada posmatrate kroz prizmu cijena-kvalitet. Međutim, oni se u zemljama Istočne Evrope baziraju na nuđenju ekstremno niskih cijena i ne toliko niskog kvaliteta, ali većina tih proizvoda nisu ništa kvalitetniji od naših domaćih proizvoda, ali su jeftiniji – kaže Đogo.

Profesor na ekonomskom fakultetu Goran Radivojac kaže za ATV da Lidl dolazi sa niskim cijenama, ali je pitanje koliko će se to dugo zadržati.

– Kako će se Lidl provesti na našem tržištu ostaje da se vide. Ono što potrošači već znaju, oni u startu idu sa dosta nižim diskontnim cijenama u odnosu na ostale lance. Dugoročno je to teško izdržati, uz uvažavanje njihovog finansijskog potencijala. Dakle, to je trgovinski lanac iz Njemačke koji je do sada u BiH uložio preko 100 miliona KM. Za njih možemo reći da novac nije problem. U kratkom roku će biti ‘rata’, ali u dugom roku to će morati tržišno pozicionirati i na nekim drugim mehanizmima ne samo po cjenovnoj konkurentnosti – kaže Radivojac.

Visoke cijene anomalija, preko “ekstremno niskih” do kupaca u BiH

Vjerovatno je da će Lidl na tržište BiH doći sa “ekstremno niskim cijenama”. To bi ujedno moglo da ugrozi konkurenciju koja nema mehanizme da se zaštiti na tržištu. Sa druge strane, visoke cijene su ponekada teško objašnjive anomalije.

– S obzirom na veličinu, oni se mogu odlučiti na strategiju ekstremno niskih cijena kako bi stekao dominantnu tržišnu poziciju. To bi u drugim zemljama povuklo antidamping politiku gdje domaći trgovinski lanci mogu da se žale domaćim vlastima, a oni eventualno Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, da cijene koje se nude na nekom tržištu su ispod cijene koštanja. Situacija u BiH je takva da mi niti imamo adekvatan antidamping zakon niti smo članica Svjetske trgovinskoj organizacije. Moguće je da ne krenu sa nešto višim cijenama nego u okolnim zemljama, možda čak ponude i nešto niže. Imaju prednost što je PDV u BiH niži nego u Hrvatskoj gdje je PDV 25 odsto i još tri odsto poreza na promet. Kod nas je 17 odsto. To ostavlja određenu marginu da proizvodi u BiH budu ako ništa iste cijene kao u Hrvatskoj. Kladio bih se na to da su svjesni kupovne moći. Kada uzmete prosječnu platu u Hrvatskoj i u BiH, jasno je da je naša kupovna moć niža. Polazeći od te pretpostavke ići će na niže ili na iste cijene kao u Hrvatskoj i Srbiji -kaže Đogo za ATV.

Govoreći o cijenama, profesor Radivojac smatra da su veće cijene tržišna anomalija i teško racionalno objašnjive.

– Veće cijene su tržišna anomalija. Kada geografski posmatramo Evropu, imamo tržišnu anomaliju, što bi se reklo, što južnije to tužnije. Na jugu Evrope su veće cijene od cijena na sjeveru. Ne možemo to toliko pravdati transakcionim troškovima jer su Beč ili Grac mnogo bliži Banjaluci nego što im je Hamburg na sjeveru Njemačke. Naročito kada je povrće u pitanju. Povrće se vozi sa juga na sjever, oni bi trebalo da imaju skuplje povrće nego mi. Ima tu dosta anomalija. Kada krenemo od Austrije, pa dole prema jugu, BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, kako prelazimo iz jedne zemlje u drugu imamo veće cijene. Da li je to zapravo korištenje pozicije velikih dobavljača gdje oni ostvaruju ekstra profit pravdajući to transakcionim troškovima ili je nešto drugo u pitanju, a tiče se logistike, ni meni nije jasno. Ne mogu racionalizovati to objašnjenje – istakao je.

Radivojac smatra da nema velike razlike između tih tržišta koja bi opravdala tako velike transakcione troškove.

Konkurencija i “doček dobrodošlice”

Može li Lidl svojim načinom poslovanja primorati konkurenciju u BiH da spusti cijene ili će ih “istjerati” iz igre, razmišljanja su podijeljena. Jedno je sigurno – konkurencija kao takva je dobra.

– Veći će tu uticaj imati ‘doček dobrodošlice’ od naših domaćih u Banjaluci, Tropika, Binga, nije to bezazlena konkurencija za Lidl. Oni su već stvorili određene navike našim potrošačima. Možemo reći da imamo tu vrstu maloprodajne usluge na prilično visokom nivou. Ono što će Lidl u potpunosti devastirati su ovi mali trgovci. Oni to ne mogu izdržati, pretvorićemo se model društva kakvo imamo u Evropi, dakle funkcionisaće samo veliki trgovački lanci. Ne vidim Lidl kao vodeći trgovački lanac u BiH da bi njega moraju da prate. Tu će doći do “rata” cijenama. Naši trgovački lanci su takođe hiperlikvidni kao i Lidl. I oni imaju svoje dobavljače i sa njima organizuju akcije. Više će Lidl biti izložen izazovu da stekne povjerenje kupaca, nego što će on diktirati tempo postojećim trgovačkim lancima – kaže Radivojac.

Lidl je dobar kao konkurencija domaćim trgovinskim lancima, ali ako bi uspio da uguši domaću proizvodnju to bi bilo veoma loše.

– To je pojava koja je ekonomski pozitivna, to je konkurencija. Kod nas su trgovinski lanci, barem do sada, imali olgopolsku tržišnu poziciju. U principu 3-4 trgovinska lanca su držala, rekao bih 90 odsto tržišta. Sve su to bili lanci sa sjedištem u BiH što je pružalo mogućnost da između sebe bude prisutna jedna vrsta tajnog dogovora. Sada kada imate igrače sa strane, iz EU, koji vjerovatno nema potrebu da se sa trgovinskim lancima dogovara oko politike cijena, to će svakako natjerati domaće trgovinske lance da više igraju trgovinsku igru nego da se međusobno dogovaraju. To je pozitivno. Ta situacija ako bi dovela do toga da se domaći trgovinski lanci uguše, a da ostane Lidl dominantan, to bi bilo loše po ekonomiju BiH. Kada sam bio u Rumuniji, tamo skoro da nema nijedan rumunski trgovinski lanac, uglavnom su to njemački lanci. Izgubili su tu borbu da njihov domaći trgovinski lanac pokrije njihovo tržište. Mi smo ovdje u regionu imali borbu u kojoj je opet Republika Srpska i BiH kasnila, a to je borba da se kroz trgovinske lance poveća izvoz domaćih proizvoda. To je ono što su Slovenci uradili prvo sa Merkatorom, Hrvati sa Konzumom ili Agrokorom, a Srbija sa Deltom. To su bili projekti podržani od strane države koji su se širili iz matične zemlje u region i nosili novi kanal za plasman domaćih proizvoda u prostor nekadašnje zajedničke države. Tu je BiH drastično zakasnila, naši trgovinski lanci su tek nedavno uspjeli da pokriju domaće tržište – smatra Đogo.

Situacija u Srbiji drugačija

Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali su Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

– Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto – kažu iz Efektive.