"Na sebe smo preuzeli ambiciozni cilj, zaključke planiramo da pretočimo u konkretniju realizaciju akcionih planova, a sebi smo dali rok do maja, kada je planiran Samit EU i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu", rekao je Zatler novinarima u Bijeljini.

On je naglasio da se "u maju očekuje konkretizacija ovih aktivnosti" i da će njihovo sprovođenje "omogućiti predsjedavajućem Savjeta ministara da na Samit ode sa konkretnim mjerama, aktivnostima i rezultatima".

"Nakon dvodnevnog rada bili smo u mogućnosti da usaglasimo zajedničke zaključke, a sada samo mogu kratko reći da se bavimo egzistencijalnim pitanjima koja su i te kako važna građanima BiH, pitanjima poboljšanja investicija, o zaključcima iz oblasti zdravstva jer je poznato da puno novca odlazi u zdravstvo, a da nisu zadovoljavajuće usluge koje građani dobijaju", rekao je Zatler.

On je dodao da je tokom sastanka razgovarano i o preduzećima u državnom vlasništvu i njihovoj depolitizaciji.

Kao primjer naveo je sarajevski aerodrom, koji je važan resurs, a još je u državnom vlasništvu.

"Taj aerodrom je u vrlo lošem stanju i treba slijediti primjer onoga što je rađeno u Beogradu ili Zagrebu davanjem koncesija i profesionalizacijom", ocijenio je Zatler.

Šef Delegacije EU je rekao da je ključni objekat u sferi povezivanja izgradnja Koridora "Pet ce" koji je uspješan primjer, dodajući da je zaokružena finansijska konstrukcija za njegovu izgradnju, ali da se kasni sa konkretnijom i bržom realizacijom aktivnosti.

"Treba vidjeti bržu dinamiku realizacije sredstava prikupljenih od akciza na gorivo, ali ako se nastavi sa ovakvim tempom sprovođenja, biće potrebno još 20 do 30 godina da se izgrade svi potrebni planirani pravci. Treba raditi na ubrzavanju ovog posla, svih aktivnosti i entitetskih vlada i preduzeća za auto-puteve i ići sa praksom objavljivanja većih lotova", rekao je Zatler.

Zatler je rekao da su ekonomska pitanja veoma važna za građane i BiH, a da je polazna osnova za skup u Bijeljini činjenica da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU.

"To znači da ako neko već želi da postane dio jednog `kluba`, mora ispoštovati i ispuniti sva pravila koja taj klub sobom donosi, sa jedne strane su politički kriterijumi, sadržani u već poznatih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo", naveo je Zatler.

On je dodao da postoje i ekonomski kriterijumi, uslovi koje zemlja mora ispuniti da bi postala član EU.

"Prošle sedmice Evropska komisija je objavila novu metodologiju proširenja, a interesantno je da je značajan fokus i u okviru nove metodologije upravo na ekonomskim pitanjima", rekao je šef Delegacije EU.

Zatler je istakao da su na dvodnevnom sastanku o ekonomskim reformama sa predstavnicima EU, kreatorima politika u BiH i ključnim međunarodnim partnerima koji se održava u Etno-selu "Stanišići", polazna osnova diskusija svih aktera bila akcioni planovi koji su usvojeni i u entitetima i na nivou BiH.

On je rekao da je sastanak donio vrlo korisne i plodonosne diskusije sa svih nivoa vlasti - Republike Srpske, Federacije BiH i sa nivoa BiH.

Zatler je naglasio da građane BiH zanimaju prije svega ekonomska pitanja, kvaltetnije obrazovanje, kao da imaju pravu uslugu u zdravstvu, a "politike identiteta" sigurno manje.

Predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić rekao je da je skup u Etno-selu "Stanišići" najvažniji skup za BiH u posljednje tri-četiri godine, od momenta kada je usvojena Reformska agenda.

"Danas ponovo govorimo o reformama u svjetlu nove metodologije EU. U stvari, ta metodologija u centar zbivanja stavlja socio-ekonomske reforme, te mislim da smo time dobili svi koji imamo takva gledišta koji tim reformama i dajemo pravo", rekao je Novalić novinarima.

On je istakao da su danas među učesnicima ambasadori NJemačke, SAD, Velike Britanije, te predstavnici Delegacije EU, vlada Republike Srpske, FBiH i Savjeta ministara, koji govore konkretno o ciljevima, mjerama i aktivnostima, te o mjerljivim rezultatima tih ciljeva.

"To je dobro za naše društvo jer se konačno ušlo u format kreiranja socio-ekonomskih pitanja, sprovođenja i mjerenja rezultata", rekao je Novalić.

On smatra da je sada vrijeme da se mijenja paradigma u socio-ekonomskom pogledu, što je ovaj skup i trebalo da definiše.

"Konačno u fokus možemo dovesti budućnost, a ne prošlost i u tom smislu svi su iznosili svoje prijedloge o četiri definisana cilja, a sve s ciljem puta ka EU", dodao je Novalić.

On je potvrdio da su sve mjere predložene i usvojene i da će "biti predmet usvajanja akcionih planova, nešto različitih" za vlade Republike Srpske, FBiH i Savjet ministara.

"Očekujem da će današnji sastanak pomoći da se društvo ponovo vrati ka socio-ekonomskim temama kao glavnim temama društva", rekao je Novalić.

Zajednički radni sastanak u Bijeljini održan je nakon što su entitetske vlade usvojile paket socio-ekonomskih reformi u oktobru prošle godine, koji je Savjet ministara usvojio u januaru.

Kreatori politika pozvani su da bi razgovarali o narednim koracima koji bi rezultirali napretkom u ispunjavanju zahtjeva EU, posebno u oblasti ekonomije, kao i u poboljšanju životnog standarda građana BiH, u skladu sa obavezama navedenim u paketu socio-ekonomskih reformi.

Krajnji ciljevi su poboljšanje poslovnog okruženja, podsticanje rasta i konkurentnost, depolitizovanje javnih poduzeća, reformisanje sistema zdravstvene zaštite i omogućavanje boljih prilika za mlade, žene i osjetljive kategorije stanovnika.