FOTO: null

U Trstu će u julu biti održano četvrto okupljanje predstavnika zemalja zapadnog Balkana, kao dio Berlinskog procesa.

Cilj - doprinos integrisanju regiona u Evropsku uniju. Berlinski proces otvoren je pošto je Brisel odlučio da najmanje pet godina neće primati nove članice.

Prvi sastanak održan je 2014. godine u Berlinu, već 2015.u Beču raspravljalo se o rješavanju problema na uvijek problematičnom Balkanu, a prošle godine u Francuskoj prva tema bila je bezbjednost u svjetlu terorističkih napada i migrantske krize.

Ideja je da se proces okonča 2018. godine, ali kada pogledamo kako su se teme mijenjale s godinama, čini se da je taj plan preambiciozan.

Možda će se baš zato ove 2017. u Trstu stvari vratiti na početak - ekonomsko ujedinjenje balkanskih zemalja.

"Ne znamo ni sami kako će EU izgledati narednih godina. Ali hoćemo da je natjeramo da ispuni obećanja koja je dala zemljama zapadnog Balkana", kaže italijanski ambasador u Beogradu Đuzepe Manco.

Kako kada iz Brisela stiže poruka da proširenja nema do 2020, Britanija izlazi iz Unije, a migranti sve više u nju ulaze?

"Ono što mi možemo da uradimo jeste da sprovedemo formiranje Carinske unije u djelo. To se može realizovati kroz Sporazum o slobodnoj trgovini, ističe predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Mihajlo Crnobrnja.

Okupljanje lidera najvažnijih država članica makar na jedno popodne uz italijanski espreso mogao bi ponovo da pokrene tu temu.

"Opet je moderno brinuti se o regionu, a ako ima vizije i mudrosti naših lidera i to je mogućnost koju treba iskoristiti. Sve ukazuje na to da će region kao paket biti uključen u EU i da treba na tome raditi", kaže Jelica Minić iz Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.

Tu dolazimo do komunikacije. Kako objasniti zašto je povezivanje u regionu važno?

"Kroz konkretne koristi i objašnjavanje projekata s onim šta proces stvarno znači. Objasniti da im regionalna saradnja čini život boljim, a njihovoj djeci budućnost mirnijom", ocjenjuje savjetnica za komunikacije Ana Marjanović Rudan.

U praksi to znači da, na primjer, samo Srbija ima 119 pripremljenih projekata, a budžet je veći od deset milijardi evra. Ostale zemlje takođe imaju projekte koji kada bi zajednički bili realizovani mogu da budu jeftiniji. Pitanje je, ipak, koliko je Evropa ophrvana problemima spremna da podrži ovaj dio svoje teritorije.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )