A ustvari, dinja je povrće i pripada porodici krastavaca. Niskokalorična je (100 grama sadrži 30 kalorija) i zbog visokog sadržaja vode (90 odsto), dinja je pravo ljetnje osveženje.

Zašto trebamo jesti dinju?
Konzumiranje voća i povrća je povezano sa smanjenjem zdravstvenih rizika izazvanih lošim životnim navikama. Istraživanja ukazuju da redovna konzumacija namirnica kao što je dinja, smanjuje rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

U nastavku ćete se upoznati s još nekim blagodetima dinje:

Starosna degeneracija makule – antioksidant zeaksantin ima zaštitnu ulogu na oko.

Astma – visok nivo beta karotena i vitamina C smanjuje rizik od razvijanja astme.

Krvni pritisak – biljna vlakna, kalij, vitamin C i holin koji se nalaze u dinji pospješuju zdravlje srca.

Karcinom – ishrana bogata beta karotenom potencijalno štiti od razvijanja karcinoma prostate i debelog crijeva.

Varenje – visok sadržaj vode i biljnih vlakana pomaže u prevenciji konstipacije te pospješuje normalan rad digestivnog sistema.

Hidriranje – zbog visokog sadržaja vode, dinja je savršena užina za sprečavanje dehidratacije tokom vrelih ljetnih meseci.

Koža i nokti  - visok sadržaj vitamina A utječe na stvaranje sebuma i tjelesnih ćelija (koža i kosa). Visok sadržaj vitamina C pospješuje stvaranje i održavanje kolagena koji osigurava strukturu kože i kose.

Ko  treba biti pažljiv s dinjom?
Osobe kojima su prepisani beta blokatori trebaju umjereno konzumirati dinju zbog visokog sadržaja kalija. Beta blokatori mogu povećati porast nivoa kalija u krvi, piše Najboljamamanasvetu.com. Za osobe kojima bubrezi ne funkcioniraju normalno, pretjerano konzumiranje kalija može biti štetno.

Kako birati dinju?
Birajte dinju koja je čvrsta, teška i simetrična, a bez mekih tačkica ili oštećenja. Prije sječenja dinje, potrebno je dobro oprati koru (vanjski dio) da bi se smanjio rizik prenošenja salmonele na meso (unutrašnji dio).