Vakcine su sigurne i efikasne. Spašavaju živote, ali većina njih ne pruža stopostotnu zaštitu. Većina zemalja Evrope i svijeta nije vakcinisala kompletno stanovništvo, te nije poznato da li će taj ubod spriječiti prenos novih varijanti korona virusa, prenosi britanski The Guardian.

 

Broj infekcija korona virusom globalno je premašio 250 miliona zaraženih ovog mjeseca, a virus i dalje inficira 50 miliona ljudi svakih 90 dana zbog visokog prisustva delta varijante virusa.

 

Hiljade ljudi umire svaki dan.

 

 

Najnovija studija otkriva da su sistematski pregledi i meta analiza nefarmaceutskih intervencija po prvi pot otkrili da su nošenje maski, socijalno distanciranje i pranje ruku efikasne mjere u suzbijanju slučajeva COVID-19.

 

Od svih tih mjera, maska je najefikasnija.

 

“Ovaj sistematski pregled i meta analiza sugerišu da je nekoliko mjera lične zaštite i društvenih mjera, uključujući pranje ruku, nošenje maski i fizičko distanciranje, povezano sa smanjenjem incidencije COVID-19”, napisali su istraživači u The BMJ.

 

Oni ističu potrebu da se nastavi nošenje maski, socijalno distanciranje i vakcinacija.

 

 

Istraživači s Univerziteta Monash i Univerziteta u Edinburgu kažu da je višestrukim mjerama, kao što su zatvaranje i zatvaranje granica, škola i radnih mjesta potrebna dodatna analiza kako bi se procijenili njihovi potencijalni negativni efekti na stanovništvo.

 

"Međutim, do sada pregledi nisu bili dovoljno čvrsti da bi stručnjacima omogućili da donesu čvrste zaključke o djelotvornosti takvih mjera u borbi protiv Covida", navodi se u istraživanju koje je objavio i Guardian.

 

Istraživači su detaljno analizirali rezultate više od 30 studija iz cijelog svijeta, pokazujući statistički značajno smanjenje incidencije Covida od 53% uz nošenje maski i smanjenje od 25 posto kod fizičkog distanciranja.

 

Pranje ruku je također pokazalo značajno smanjenje incidencije Covida od 53 posto, iako to nije bilo statistički značajno nakon prilagođavanja za mali broj uključenih studija pranja ruku.

 

Detaljna analiza nije bila moguća za druge mjere, uključujući karantin i izolaciju, univerzalna zatvaranja i zatvaranje granica, škola i radnih mjesta, zbog razlika u dizajnu studija, mjerama ishoda i kvalitetu, rekli su istraživači.

 

Nošenje maski su usvojile mnoge zemlje na početku pandemije, ali skoro dvije godine kasnije mnoge su sada odustale od nekih ili svih prvobitnih zahtjeva.

 

Holandska vlada ovog mjeseca odlučila je ponovo uvesti obavezno nošenje maski za lice u pokušaju da uspori najnoviji porast broja infekcija.

 

Rumunija, Češka Republika, Slovačka i Poljska takođe su nedavno pooštrile pravila o nošenju maski. Međutim, Mađarska, koja je ovog mjeseca doživjela nagli porast broja slučajeva, oduprla se tome da nošenje maski bude obavezno u zatvorenim prostorima.

 

U Engleskoj je zakonska obaveza nošenja maske prestala u julu, osim u zdravstvenim ustanovama i domovima za njegu, osim ako nisu izuzeti. U Velsu su i dalje zakonski obavezni u javnom prevozu iu svim javnim zatvorenim prostorima, osim u pabovima i restoranima. U Škotskoj se maske i dalje moraju nositi u trgovinama i javnom prijevozu, te u pabovima i restoranima kada se ne sjedi. U Sjevernoj Irskoj maske se i dalje moraju nositi u javnom prijevozu i trgovinama.

 

 

Dokle god je prisutna transmisija virusa COVID-19 u svijetu svaka osoba treba da uradi sve što je u njenoj mogućnosti da ga izbjegne ili da ga ne prenese nekoj drugoj osobi - poruka je doktora Davida Nabarra, specijalnog izaslanika Svjetske zdravstvene organizacije za COVID-19.

 

“Znamo da nošenje maske za lice smanjuje rizik, znamo da održavanje fizičke distance smanjuje rizik, znamo da higijena redovnim pranjem ruku i kašljanjem u lakat smanjuje rizik. Trebali bismo učiniti sve i ne bismo se trebali oslanjati ni na jednu intervenciju, kao što je vakcinacija, samu po sebi.”

 

Svjetska zdravstvena organizacija ranije je navela da “ako ste zdravi, masku trebate nositi samo ako se brinete za osobu s COVID-om 19, da nosite masku ako kašljete ili kišete, da su maske učinkovite samo ako se koriste u kombinaciji s čestim čišćenjem ruku alkoholom ili sapunom i vodom”, uz savjete kako je pravilno nositi i odlagati.

 

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da je nošenje maske “dodatni korak za pomoć usporavanju širenja COVID-19 u kombinaciji sa svakodnevnim preventivnim akcijama i socijalnim distanciranjem u javnim sredinama”.

 

Jednoslojne pamučne zaštitne maske nisu učinkovite kod zaštite od korona virusa i imaju samo psihološko značenje. Pamučne maske mogu djelomično otežati prenošenje “obične prehlade i gripe”, ali ne i u slučaju korona virusa. Oboljelim od korona virusa na korištenje se obično daje troslojnu hiruršku masku s plastičnim slojem koji zadržava vrlo sitne čestice. Stručnjaci tvrde da se virusi mogu prenijeti i preko očiju, a sitne virusne čestice poznate kao aerosoli, mogu prodrijeti kroz maske.

 

Hirurška zaštitna maska napravljena je od mikrovlakana i nanovlakana polimera i zaustavljaju prolaz kapljicama. Maska mora prekriti područje od korijena nosa do ispod brade. Ukoliko maska nije postavljena od korijena nosa do ispod brade, neće vam pružiti adekvatnu zaštitu.

 

Hirurška zaštitna maska otporna je na tekućinu, pruža zaštitu od velikih kapljica i prskanja. Štiti okolinu od respiratornih emisija osobe koja je nosi, ali ne pruža pouzdanu razinu zaštite od udisanja malih čestica u zraku. Hirurške zaštitne maske su jednokratne i trebalo bi ih mijenjati svakih nekoliko sati.

 

 

Maske tipova FFP1, FFP2 i FFP3 se razlikuju po filterima koji mogu spriječiti prodor čestica veličine do 0,6 mikrometara te predstavljaju sigurnu zaštitu od bakterija. Maske FFP3 slove za maske s ozbiljnom zaštitom, a primarno ih koriste zdravstveni djelatnici koji rade s oboljelim ljudima.

 

Široj populaciji savjetuje se da ne nose hirurške maske (tipa N95 – respiratori, FFP2 maske i slične) koje su namijenjene medicinskim radnicima. Navode kako često primjećuju ljude kako pogrešno nose takve maske, kako one nisu dovoljno stegnute, odnosno da ljudi nisu obučeni kako nositi takve medicinske maske.

 

Osim toga, postoje i maske s filterima, no one filtriraju uglavnom samo zrak koji se udiše, ali ne i zrak koji se izdiše. Još jedan od problema je što se te, inače skuplje maske, često i krivotvore.

 

Maske za jednokratnu upotrebu su upravo takve – ne bi se trebale nositi duže od dana. Djeci mlađoj od dvije godine ne preporučuje se nošenje ikakvih maski. Neki su se okrenuli i šivanju maski, ali njihova učinkovitost ovisi o broju slojeva od kojih su napravljene i uz to bi se, navode stručnjaci CDC-ja, trebale što češće prati, najmanje jednom dnevno.