Zahtjev s kojim godinama izlaze za pregovarački sto, a koji, takođe godinama biva odbijen, je 35 feninga. Semberci kažu da su prevareni. Sa bijeljinskim Žitoprometom su se, tvrdi Nenad Brkić, našli na 32. Kada je došao da provjeri uslove, shvatio je da se cijena promijenila, i to, tvrdi, u svega dva dana.

“Cijena je bila dogovorena od ponedjeljka, znam da je bilo u ponedjeljak, da će biti 32. juče je bila 32, danas je 30. Ja ovdje više neću prodavati. Ja sam je mogao prodati Produktmlinu za 30, i odmah je plaćao, na licu mjesta, ja nisam htio da dam. Zašto? Zato što ja idem u minus”, rekao je proizvođač pšenice iz Bijeljine Nenad Brkić.

Osim Žitoprometa, ostali domaći mlinari još nisu izašli sa svojim cijenama. Ni Lijevčani za njih nemaju riječi hvale. Neki pšenicu neće ni prodati. Našli su, kažu, način kako kvalitetnije da je iskoriste.

“Mi pšenicu koristimo za ishranu stoke tako da, bolje nam se isplati tako nego da je prodamo u bescijenje za 30 feninga”, rekao je poljoprivrednik iz Lijevče polja Draško Banjac.

Iako su osuli paljbu po bijeljinskom otkupljivaču, priznaju da im je i to što je Žitopromet ponudio koliko-toliko spasilo rod, jer bi, da su pristali na ponudu za izvoz za Tursku, dobili samo 26. Iz Žitoprometa poručuju da su, za prvih dvadesetak dana otkupa, prošli bolje nego ikad. To, kažu, sasvim dovoljno govori i o cijeni koju su odredili.

“Cijena je od 30 do 32, kako će dalje biti, to je vezano za odluke našeg direktora i njegovih saradnika. Mi smo do sada, prema listama odvage, primili oko 2.000 kooperanata koji su došli na našu prijemnu vagu”, rekao je rukovodilac laboratorije Žitoprometa Stevka Ivanić.

Proizvođači zamjeraju resornom Ministarstvu što se nije aktivniije uključilo u pregovore između njih i mlinara. Osim jednog sastanka u Banjaluci koji se neslavno završio, novih pokušaja, kažu, nije ni bilo. Ministar, Stevo Mirjanić, im odgovara da ne kalkulišu previše. Vlada, tvrdi, ne može da formira cijenu na slobodnom tržištu. Jedino što im je preostalo je da se napokon dogovore.

“Moraju i proizvođači pšenice shvatiti da ne mogu tražiti enormne cijene u odnosu na okruženje. Stvar je dogovora. Samo dogovor rješava to pitanje. Nikakav dektet ili ultimatum”, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić.

Iz Vlade poručuju da je podsticaj od 500 maraka po hektaru pšenice od njih sasvim dovoljno. Proizvođači, tvrde, neće pristati na ultimatume mlinara. Neki će već od iduće godine da je zamijene drugom žitaricom, koja će, nadaju se, malo više da im se isplati.