Ovo je ocjena zaposlenih na tržištu kapitala, a prije svega u Komisiji za hartije od vrijednosti RS, koji apeluju na nadležne da se dogovore oko preusmjeravanja novca kako bi Srpska dobila zamajac u privredi. Time bi se postigao i efekat veće likvidnosti na ukupnom tržištu.

– Novca u Republici Srpskoj ima. Šta je onda problem? U efikasnim idejama koje treba realizovati na tržištu kapitala – ocjenjuje član Komisije za hartije od vrijednosti Miodrag Jandrić.

On smatra da bi Komitet za koordinaciju finansijskog sektora RS i nadležni regulatori na tržištu finansija trebalo da se dogovore oko promjene regulative u cilju poboljšanja likvidnosti na tržištu kapitala.

– Naš finansijski sektor je izrazito bankocentričan, a naše banke nude isključivo komercijalne usluge. Po mom mišljenju, trebalo bi da imaju sve usluge iz oblasti finansija i da savjetuju klijente, prije svega pravna lica, koje sve mogućnosti, osim kredita, imaju da dođu do novca - ističe Jandrić.

Potencijal za dalji razvoj tržišta kapitala

Kaže da bi banke u Srpskoj, po ugledu na banke u Hrvatskoj, trebalo da osnivaju i društva za upravljanje investicionim fondovima.

Podsjeća da su depoziti u bankama Republike Srpske na kraju prošle godine iznosili više od pet milijardi maraka, a da se oko 2,8 milijardi maraka ili 56 odsto od ukupnih depozita odnosi na štednju građana.

- Novac banaka, osam onih sa sjedištem u RS, koji nije investiran iznosi više od 1,5 milijardu KM. Ovo je ogroman potencijal za dalji razvoj tržišta kapitala, imajući u vidu činjenicu da su ta sredstva u bankarskom sektoru apsolutno neangažovana - istakao je Jandrić.

Direktor NLB Razvojne banke Radovan Bajić kaže da je tačno da u bankama u Srpskoj vlada opšta likvidnost.

– Međutim, tih 1,5 milijardi maraka nije baš višak sa kojim banke ne znaju šta će i stoje na računima. To je novac za svakodnevne tranasakcije, uključujući i potrebe republičkog i budžeta lokalnih zajednica - tvrdi Bajić.

Dodaje da su banke na tržištu kapitala aktivne u kupovini obveznica i trezorskih zapisa onoliko koliko im dozvoljava zakon.

– Kada su u pitanje akcije, to je za banke prevelik rizik, koji je veći od bilo kojeg kreditnog proizvoda – tvrdi Bajić.

U opasnosti još 2 banke

Ekonomista Marko Đogo ocjenjuje da je to veoma kompleksno pitanje i da se ova ideja veoma suptilno pojavljuje već pet–šest godina.

– Ono što treba imati na umu jeste kvalitet novca koji je banka prikazala. Poznato je da su dvije banke u Srpskoj u dvije godine propale, da su mnogi ostali bez novca i pitanje je dalje naplate. Spekuliše se da su u opasnosti još dvije banke - navodi Đogo.

Zato je je on skeptičan prema ideji da se dio novca iz banaka preusmjeri u investicije na tržištu kapitala.

Ukupne obaveze privrede RS u 2016. godini iznose oko 16,3 milijardi KM.

- Najveći problem privrede je nelikvidnost, mjerena koeficijentom likvidnosti koji iznosi 1,01 i manji je nego u 2015. godini, kada je bio 1,04. Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti iznosi 1,5, tek tada se vidi koliko je u RS visok stepen nelikvidnosti, odnosno nemogućnosti izmirenja obaveza privrede – kaže Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Kamate na obveznice veće nego na štednju

Prinosi, odnosno kamate, veći su na tržištu kapitala nego u bankama.

Primjera radi, efektivna kamatna stopa na obveznice Republike Srpske na poslednjoj emisiji iznosila je 4,34 odsto. Period dospjeća je 10 godina kada država vraća glavnicu, a kamatu isplaćuje jednom godišnje. Istovremeno, u bankama je kamatna stopa na štednju oročenu na 10 godina nešto manja od 3 odsto.