FOTO: InfoBijeljina

Poljoprivredna zadruga “Povrtlarstvo”, iz semberskog sela Donje Crnjelovo, godišnje od svojih članova otkupi između 1.200 i 2.200 tona povrća, zavisno od sezone, koje plasira prerađivačima u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, a ove godine izvozilo se i u Srbiju.

Osnovao ju je Mićo Živić, koji, govoreći o izvozu, naglašava da strano tržište ne prepoznaje male količine.
 
“Mi smo, recimo u Sloveniji, stavljeni na listu broj jedan dobavljača jer nismo nikada pravili neke probleme, vrlo lako rješavamo bilo šta ako se desi. Prezadovoljni su što se tiče nas, a sljedeće godine planiraju da stave akcenat na kompletan dio, da im budemo glavni snabdjevači”, napominje Živić. 



Djeca na njivi

Živić se poljoprivredom počeo baviti u ranoj mladosti. U to vrijeme, djeca su se češće nego sad prihvatala ovog posla. 

“Ovdje u Crnjelovu je bila praksa da djeca počinju raditi na njivi, sa 10 godina, a sa 15, 16 godina se već ozbiljno uključivalo u posao. Ranije je bilo - kada se dođe iz vojske, postajali ste zrela ličnost i spremni ste za poslove. Tada su mladi bili motivisani da ostanu i da se bave poljoprivredom. Bilo je dosta više relaksirano se baviti tim poslom, koji je uvijek jako zanimljiv, i dan-danas”, priča Živić za portal InfoBijeljina.



Prema njegovim riječima, nekada su ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju bila daleko manja u odnosu na zaradu. I dao je i jedan primjer. Kaže, kada prođete kroz Crnjelovo, vidjećete da je većina objekata sagrađeno prije rata, dok je bilo profita u poljoprivredi.

Traktori se čuli i dan i noć

“Razlika u bavljenju poljoprivrede je velika u odnosu na nekada. Poljoprivredom se morate baviti tokom cijele godine. Kod nas u selu ili postoji farma stoke ili nema nikako, nema između. Svi ovi poljoprivrednici koji su razvijeniji rade cijelu godinu. Težak je tempo rada. Danas se radi po cijelu noć, sada je to malo tiše, ali nekada nije bilo dana ni noći da neko nije radilo traktorom. Čuo se zvuk stalno, tokom 24 sata”, prisjeća se Živić.



On se 1999. godine, kada je imao 28 godina, odvojio od roditelja i počeo raditi samostalno. 

“Ja sam radio sa dosta povrća, do 2011. godine 150 dunuma u povrću sam imao zasada. Tada sam bio jedan od najvećih proizvođača povrća u Crnjelovu. Ono što sam shvatio je da je jedan od gorućih problema bio plasman proizvoda. Dešavalo se da tada bacamo papriku po putu, jer je nismo imali gdje prodati”, ističe Živić.



Nešto se moralo uraditi kako se to više ne bi dešavalo. Došao je na ideju da pokrene organizovani otkup povrća. Sada je tačno 10 godina kako se time bavi. Prvi koraci nisu bili laki. Naprotiv. 



Čudni pogledi ljudi

“U početku je to bilo veoma teško, jer je trebalo prvo stvoriti povjerenje kod kooperanata, to je bila jedna nova priča. Sjećam se tog prvog dana, kada su svi gledali nekim čudnim očima, otkud da se ja bavim tim. Prve dvije godine sam radio kao fizičko lice za 'Vitaminku', 2013. godine sam registrovao poljoprivrednu zadrugu, a do prošle godine se u njen rad uključilo 120 poljoprivrednika iz deset sela u Semberiji. Godišnje Zadruga od svojih članova otkupi između 1.200 i  2.200 tona povrća, zavisno od sezone”, napominje Živić.



Trebalo je, kaže, dosta godina da sagradite neki imidž i da steknete povjerenje kooperanata. 

“Čim smo krenuli imali smo velike prilive roba. Dobru saradnju smo imali sa 'Vitaminkom', pa smo pravili neke kreditne aranžmane, da poljoprivrednici dođu što prije do sredstava. U 2015. godini smo imali jako dobar otkup, falilo je sirovine svugdje u svijetu, a jedino je ovdje bilo dosta. To je bila jedna od boljih godina. Već 2016. smo upali u probleme, jer smo imali veliki priliv robe, a opet u čitavom svijetu je bio višak. To je nešto što se dešava u ovom poslu”, kaže on.



Novac stiže za 30 dana

Prema njegovim riječima, ono što je bitno za poljoprivrednike, jeste da ova zadruga drži stabilnost cijena.

“Mi danas plaćamo papriku poljoprivrednicima 0,60 KM. Plaćamo je najviše, jer možemo, pošto dosta izvozimo vani. Imamo dobru naplatu, poljoprivrednicima možemo da isplaćujemo u roku od 30 dana”, pojašnjava Živić, te dodaje da se posao sve više širi.



Osvrnuo se i na sadašnje stanje u našim selima, koja se, kako kaže, sve više prazne. Starije, ističe, nije imao ko da naslijedi. 

“U svakom poslu, pa i ovom našem, morate stalno ulagati. Novo vrijeme donosi nove izazove, a ljudi se nisu snašli. Recimo, zamislite kad je neko navikao da radi 20 i više godina na jedan način i on sada mora da to promijeni, da primijeni neke nove tehnologije. Osim toga, dosta ih je i otišlo u inostranstvo, da zarade neke pare. Nažalost, mi nemamo jaku privredu, dosta se novca slije sa strane. To je neki novac koji nije zarađen ovdje, a to dođe dobro”, kaže Živić za portal InfoBijeljina.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )