Istraživanja pokazuju da tokom praznika pojedemo previše jake hrane, a i inače smo sve gojazniji i neaktivniji.

Pa tako, samo za jedan dan praznika unesemo oko 3.000 kalorija, što je za 1.000 kalorija više nego što je potrebno prosječnom muškarcu, i 1.200 više nego što bi trebalo da unese žena. Zato bi važno bilo da jedna od prvih odluka u Novoj godini bude i da loše životne navike zamijenimo dobrim.

Savjet je da se posle praznika umjereno hranimo, a ko je postio, da postepeno pređe na mrsnu hranu.

„Čari naše tradicionalne ishrane naročito su izražene za vrijeme praznika, za vrijeme prazničnih dana mi zaboravljamo na pravilnu kombinaciju namirnica i količinu unijete hrane i pića, preobilna ishrana, objedovanje u neodgovarajuće vrijeme, loša kombinacija namirnica otežava metabolizam i varenje hrane“, ističe Sanja Ćirić, nutricionista Urgentnog centra.

„Sarma, praseće pečenje i parče torte, čija kalorijska vrijednost zahtijeva dvočasovnu aktivnost poput brzog hoda da bismo to poništili. Ako dodamo i ostale obroke biće nam potrebno nedjelju dana svakodnevnog vježbanja kako bismo umanjili štetu tokom praznika“, kaže profesor fizičkog vaspitatanja i sporta Nemanja Armuš.

„Savjetujemo umjerenost u jelu i piću, manje i češće obroke, voće i dezerte ne konzumirati neposredno posle obroka već dva sata nakon jela, konzumacija slatkih, gaziranih i alkoholnih pića u umjerenim količinama“, dodala je nutricionistkinja.

A da bismo bili zdraviji i fizički aktivniji, nije neophodno da odlazimo u skupe teretane, i imamo određene specijalne uslove. Dovoljno je samo da nemamo izgovore a da imamo volju.

„Redovna fizička aktivnost i vježbanje su standard u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i svakako je veliki problem što je naša zemlja u vrhu učestalosti kardiovaskularnih bolesti, sve su mlađi bolesnici, gojazni, sa visokim faktorima rizika, što genetskim opterećenjem, što učestalošću pušenja, preteranom upotrebom alkohola, fizičkom nekativnošću, savjetuje se da vježbanje ne bude naglo, da ne bude bez konsultacije sa ljekarima“, objašnjava kardiohirurg Miloš Matković.

Neumjerenost u hrani i piću tokom praznika često umije da pokvari raspoloženje jer malo kome neumjereno ponašanje izaziva samo mamurluk i osjećaj nadutosti, tako da ovih dana više posla imaju i u Hitnoj pomoći.

A zbog prazničke ishrane, koja je pomiješana sa vremenskim oscilacijama i proljećnim temperaturama kada im vreme nije, više posla imaju i neurolozi i kardiolozi.