Sveti Jovan Milostivi rođen je na Kipru, vaspitavan je u duhu hrišćanstva, a ime Milostvi dobio je zbog svoje dobrote odnosno insistiranju da se zabrani progon onih koji nisu slijedili hrišćanstvo.

Za vrijeme desetogodišnjeg mandata u Aleksandriji osuđivao je svaki progon jeretika i nehrišćana Kako je pričao, njima će Bog suditi, a da mi na zemlji moramo da prihvatimo ljude onakve kakvi jesu. Ako želiš blagodarstva, ne traži ga u nečijoj krvi već u njegovoj dobroti, jer dobrota je jedino blagodarstvo – govorio je i zalagao se za to da se ne ljudi ne dijele po naciji, rasi i vjeri.

Prema predanju, jednog dana posjetila ga je “nevjernica” koja je tvrdila da su je lažno optužili da nije djevica. Ako ja nju sada ne primim, kako ću na kraju tražiti od Boga da mene primi k Njemu? – rekao je.

Umro je 620. godine u izgnanstvu, bježeći od naleta Persijanaca na Vizantiju. I tada je isticao da se ne neprijatelju ne treba svetiti nego se rukovoditi rečenicom iz Novog zavjeta: “Ko tebe kamenom – ti njega hljebom”, prenosi Blic žena.

Sveti Jovan Milostvi smatra se svecem dobtote, pa bi na praznik trebalo biti milostivi prema svakome ko zatraži vašu pomoć. Poruka je da se dobrotom treba rukovoditi i svakog drugog dana.

Ukoliko ste ljuti na nekoga ili ste u svađi, oprostite i vratiće vam se blagostanjem i srećom. Tu je i vjerovanje da sutra u ponoć izađete napolje, pogledate u nebo, zamislite želju i to će vam se ostvariti.