Autentični Dječiji vrtić „Čarolija“ je 2017. godine otvoren u Bijeljini i donosi nešto novo – kvalitetan boravak u vrtiću u kojem se, kroz svakodnevan boravak na otvorenom, podstiču mašta, igra, učenje i fizička aktivnost.

Trenutno u „Čaroliji“ boravi više od pedesetoro djece. Oni najmanji su još u jaslicama, dok se nekoliko godina stariji igraju i druže sa drugarima koji naredne godine polaze u školu. Koncept i organizacija vrtića preuzeti su iz norveške pedagoške prakse i podrazumijevaju odgoj, brigu i čuvanje djece do šest godina starosti, uz razvoj motorike i zdravih navika kroz igru i učenje u prirodi. Nema dana, ni ljeti, ni zimi, kada dječaci i djevojčice ne izlaze u dvorište sa ljuljaškama, gredama, penjalicama i toboganima, jedu užinu napolju, trče i igraju se. 

Vlasnica vrtića Vanina Terzić priča da je u Norveškoj provela 16 godina tokom kojih je odlično savladala tamošnje praske odgoja i vaspitanja djece.

Odgajateljica po zanimanju, primijenila je dobar recept iz skandidavskih zemalja za bijeljinsku djecu. Norveška se izdvaja od drugih zemalja po predškolskom vaspitanju.

Pridaje se važnost tome da djeca provode više vremena napolju na vazduhu, nego u zatvorenom prostoru. Njihovi vrtići nemaju krevetiće za spavanje, nego djeca spavaju u kolicima napolju, obučena u skafandere, tople čarapice i šalove, umotana u dekice i vunene vreće za spavanje. Roditelji insistiraju na tome da djeca budu što više u prirodi. U Bijeljini je ova metodologija dobila blažu verziju, u šarenim bojama iscrtanom vrtiću s dva velika dvorišta.

„U Norveškoj sam završila osnovnu i srednju školu te pedagoški fakultet i radila sam kao odgajateljica. Suprug Miljan i ja smo oduvijek maštali o povratku u Bosnu i Hercegovinu i pokretanju vlastitog biznisa. Troje od naših četvero djece išli su u vrtiće u Norveškoj. Htjeli smo da građanima Bijeljine približimo norveški sistem predškolskog obrazovanja. Njihova djeca sve rade napolju, čak i spavaju tu. Naše aktivnosti se doslovno sve mogu raditi u dvorištu. Na velikim stolovima dječaci i djevojčice pišu, crtaju i prave svoje likovne radove. Ulažemo u fizičku aktivnost, jer živimo u dobu kada su djeca prikovana za razne ekrane, pa nerijetko imaju nerazvijenu motoriku, ali i slabo govore i ne izražavaju se verbalno. Ima djece koja ne znaju skočiti, potrčati ili pasti. Kod nas, roditelji znaju da će im dijete dosta vremena provoditi vani i do sada smo imali samo pozitivne komentare i vidljiv napredak kod djece”, ističe Vanina.

Prema Vanininim riječima, kod djece koja imaju dnevne aktivnosti vani, direktno se utiče na smanjenje gojaznosti, te oni imaju jači imunitet. „Zamislite 50 djece u zatvorenom prostoru, koliko je tu virusa i bolesti u vazduhu.

„Radila sam u jednom novom vrtiću u Norveškoj, koji je imao prostor za spavanje unutra, ali majke su insistirale da djeca spavaju napolju“, objašnjava ona. Pazi se na potrebe djece i roditelja, te se tim koristi savremenim metodama odgoja i razvojnim mogućnostima mališana. Ljubav prema prirodi i njen pozitivni uticaj na djecu je ono što „Čaroliju“ izdvaja od ostalih predškolskih ustanova. Petkom u vrtić dolazi logoped i radi sa djecom koja imaju problem sa govorom, dok je utorak rezerviran za školu stranih jezika. Svake druge sedmice, mališani idu u bijeljinsku biblioteku. Sve prilike za odlazak na priredbe i manifestacije predstavljaju pravu radost za najmlađe. „Postoji velika razlika izmađu posla i poziva. Biti odgajateljica je poziv. Posao odgajateljice je veoma zahtjevan i fizički i psihički . Nemoguće je raditi ovaj posao ako ga ne volite“, kaže Vanina.

Kroz YEP Inkubator poslovnih ideja Vanina je imala priliku steći nova, prijeko potrebna znanja za razvoj biznisa. Mentorska ali i finansijska podrška došle su u pravom trenutku. Kroz YEP Inkubator poslovnih ideja, pored stečenih znanja, Vanina je uspjela osigurati i finansijsku podršku uz koju je opremila vrtić „Čarolija“.   

Kada su u pitanju predstojeći planovi, a imajući u vidu da je primjetan mjesečni trend porasta broja djece u vrtiću, Vanina planira i širenje vrtića te stavljanje dodatnog objekta u funkciju. Pri tome naglašava da je svakako jedna od ključnih aktivnosti kontinuirana edukacija odgajatelja kako bi se pratili edukacijski trendovi u ovoj oblasti ali i osigurala adekvatna i kvalitetna usluga.

Jedan od problema koji otežava kontinuitet edukacije jeste slaba ponuda kvalitetnih treninga i dodatnih obuka iz oblasti predškolskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, pa odgajatelji/ice nerijetko na iste odlaze u zemlje regiona. 

Takođe, evidentno je da u ovoj oblasti nedostaje i kvalitetnija podrška državnog sistema i resornih ministarstava u smislu pružanja stručne podrške a kako bi se osigurao zadovoljavajući standard u pružanju ovih usluga.  Dalje, naglašava da bi pri pokretanju biznisa u ovoj branši sasvim sigurno dosta značila podrška pravnika u inicijalnom periodu poslovanja – naročito pravnika sa relevantnim znanjima u ovoj oblasti. Najveći problemi za preduzetnike javljaju se u praktičnoj primjeni zakonskih regulativa ali i tumačenju određenih inspekcijskih propisa i slično.

„Na početku svakog posla, jako je bitno dati sebe i uložiti maksimalno vremena i novca, kao i truda. Čovjek se treba zamisliti je li u stanju ponuditi odgovarajući kvalitet. Postoji mnogo istih ili sličnih poslova i konkurencija je prevelika. Samo ako se radi konstantno dobro i poboljšava posao, čovjek jednostavno mora uspjeti. Biznis koji stoji u mjestu i ne razvija se inovativnim idejama, s vremenom počne stagnirati. ‘Čarolija’ postoji nešto više od godinu dana, ali mi stalno nalazimo načine kako da radimo bolje i više“, podijelila je svoj recept za uspjeh vlasnica ovog jedinstvenog bijeljinskog vrtića.

Projekat zapošljavanja mladih (YEP) koji podržava Vlada Švajcarske u partnerstvu sa više od 30 lokalnih zajednica (opštine, gradovi i kantoni) razvio je program za razvoj poslovnih poduhvata pod nazivom YEP inkubator poslovnih ideja. U okviru YEP inkubatora poslovnih ideja je samo u 2018. godini pokrenuto preko 100 biznisa. Podršku mladim preduzetnicima nastavlja Investicijska fondacija IMPAKT.