FOTO: Kurir.rs

Srpska pravoslavna crkva 21. novembra obilježava Sabor svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan. Ova slava posvećena je jednom od najpoštovanijih anđela u hrišćanskoj tradiciji, a u mnogim porodicama prenosi se s koljena na koljeno.

Aranđelovdan je jedna od najčešćih krsnih slava kod Srba. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji, od pripreme slavskog kolača i žita do narodnih vjerovanja o tome kakva godina očekuje domaćinstvo.

Ko je sveti arhangel Mihailo
U hrišćanskoj tradiciji arhangel Mihailo smatra se predvodnikom nebeske vojske i borcem protiv zla. Njegovo ime potiče iz hebrejskog jezika i znači „Ko je kao Bog“.

Prikazuje se kao ratnik sa mačem ili kopljem, a vjernici ga doživljavaju kao zaštitnika pravde i borca protiv sila tame. Praznik koji se obilježava 21. novembra posvećen je Saboru svetog arhangela Mihaila i ostalih bestjelesnih sila.

Koji se običaji vezuju za Aranđelovdan
Kao i za druge krsne slave, domaćini za Aranđelovdan pripremaju slavski kolač, žito i svijeću. Slavski kolač se osvećuje u crkvi ili u domu, a njegovo lomljenje predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka proslave.

Žito, odnosno koljivo, priprema se u znak sjećanja na preminule pretke i kao simbol vječnog života i vaskrsenja. Slavska svijeća pali se tokom molitve i simbolizuje Hristovu svjetlost.

U domovima koji slave Aranđelovdan okupljaju se porodica, rodbina i prijatelji. Domaćin dočekuje goste, a slava se obilježava u duhu zajedništva, molitve i gostoprimstva.

Zašto se na Aranđelovdan priprema žito

Za Aranđelovdan se obavezno priprema slavsко žito, iako se u pojedinim porodicama zadržao običaj da se ono izostavlja. Takvo vjerovanje nastalo je iz tumačenja da je arhangel Mihailo „živi svetac“, ali crkvena praksa ne pravi takav izuzetak.

Žito se ne priprema zbog smrti svetitelja, već kao simbol vječnog života i vaskrsenja, uz molitveno sjećanje na preminule članove porodice. Zato se ono iznosi i na slavama posvećenim svetiteljima koji se ne obilježavaju kao dan njihove smrti.

Šta narodna vjerovanja govore o Aranđelovdanu
U narodnoj tradiciji arhangel Mihailo doživljava se kao zaštitnik doma, porodice i ljudi koji se nađu u nevolji. Zbog toga se vjeruje da praznik treba provesti u miru, bez svađa i ružnih riječi, uz praštanje i spremnost da se pomogne drugima.

Jedno od predanja govori da arhangel Mihailo na praznik može doći među ljude prerušen u siromaha ili putnika, kako bi iskušao njihovu dobrotu. Zato se u nekim krajevima posebno ističe da nikoga ko zatraži hranu ili pomoć ne treba odbiti.

Za Aranđelovdan se vezuju i vjerovanja o vremenu. U narodu se kaže: „Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, takva će biti zima i proljeće.“ Ovo je dio narodnog predanja, a ne pouzdan način prognoziranja vremena.

U pojedinim krajevima arhangel Mihailo smatra se i zaštitnikom stočara. Prema starim vjerovanjima, na njegov praznik štiti stoku od vukova i drugih opasnosti.

Da li se na Aranđelovdan posti
Da li će slavska trpeza biti posna ili mrsna zavisi od dana u sedmici na koji praznik pada. Ako je Aranđelovdan u srijedu ili petak, priprema se posna hrana, dok je ostalim danima trpeza mrsna, osim kada praznik pada u vrijeme višednevnog posta.

Ove godine, 21. novembra 2026. godine, Aranđelovdan se obilježava u subotu, pa je dozvoljena mrsna trpeza. Božićni post počinje 28. novembra.

Bez obzira na običaje koji se razlikuju od kraja do kraja, suština krsne slave ostaje ista: molitva, zahvalnost, okupljanje porodice i čuvanje tradicije koja se prenosi generacijama.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )