Program se trenutno sprovodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole. U osnovnim školama organizovan je kao vannastavna aktivnost za učenike od 5. do 8. razreda, dok se u srednjim školama izvodi kao fakultativni predmet za učenike 2. i 3. razreda, čime se širi program koji već obuhvata njih 5455, javlja Hina.

Pri izradi nastavnog plana i programa učestvovali su nastavnici različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva, predstavnika privrede i CARNET-a, uz saradnju projektnih partnera.

Kako su naveli, trenutno se sprovodi njegova revizija na temelju rezultata akcijskog istraživanja eksperimentalne implementacije tokom školske 2024./2025., u kom su nastavnici učestvovali u praćenju i izradi preporuka. Ova prilagođavanja obuhvataju ciljeve, ishode učenja, sadržaje i metode proučavanja.

Kako učenici koriste AI

Prema informacijama dostupnim na zvaničnoj web stranici Ministarstva nauke, u prošloj godini se više od 800 nastavnika, direktora i naučnika i edukacijskih stručnjaka Hrvatske okupilo u Rovinju na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike pod nazivom „CUC2025”, na kojoj su raspravljali o ključnim izazovima i mogućnostima koje donosi vještačka inteligencija. 

Na konferenciji su prikazani konkretni primjeri iz učionica koji ilustruju kako vještačka inteligencija može na kreativan i smislen način obogatiti obrazovni proces. Tako su neki učenici izrađivali vlastite virtuelne asistente i trenirali modele mašinskog učenja, dok su drugi pomoću AI alata osmišljavali pozorišne predstave i razmišljali o granici između stvarnog i digitalnog identiteta.

“AI nije samo programiranje, već se tu podrazumijeva razumijevanje etike, društvenih efekata, logičkog razmišljanja i kreativnih primjena – naglasak je na interdisciplinarnosti”, kazala je Lorena Barić za Hinu, izvršna direktorica CroAI-a, Hrvatskog društva za vještačku inteligenciju, koje je pozdravilo uvođenje ovog predmeta.

U jednoj školi AI je korišten za analizu podataka u projektu o obnovljivim izvorima energije, dok su nastavnici u drugim školama demonstrirali kako društvene igre mogu podstaći razvoj algoritamskog razmišljanja.

“Osnovni nivo AI pismenosti, u smislu šta AI jeste, a šta nije, razumijevanja kako se podaci koriste, kako algoritmi donose odluke i koje su etičke granice tehnologije, trebala bi postati dio opšte kulture savremenog obrazovanja”, rekla je Barić.

Vještačka inteligencija je služila i kao alat inkluzije, pružajući personalizovanu podršku učenicima s teškoćama kroz prilagođene sadržaje i asistivne tehnologije. Poseban interes izazvali su projekti koji su povezivali AI s ekološkim temama, poput školskih inicijativa za očuvanje okoline.

“Potrebno je osigurati da nastavni plan i program ostane fleksibilan i relevantan, jer se tehnologija mijenja brže nego što se planovi mogu prilagoditi”, istakla je Barić.

Iz Ministarstva su za Hinu potvrdili da je od školske godine 2026./2027. planirano proširenje nastavnog plana i programa na sve razrede srednje škole, a da program najčešće sprovode profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, za koje su dostupne dodatne edukacije i webinari “Nastavnici za nastavnike”.

S druge strane, iz CroAI-a upozoravaju na stvaranje “AI jaza”, te da bi svi učenici trebali imati jednake prilike bez obzira na opremljenost škole ili mjesto stanovanja, što može biti potencijalni nedostatak, te da je ključni izazov kvalitet sprovođenja i priprema nastavnika.

“AI obrazovanje ne bi smjelo biti shvaćeno kao dodatak postojećem sistemu, nego kao ulaganje u ljude – u nastavnike i učenike koji će sutra odgovorno koristiti i razvijati tehnologije koje već oblikuju svijet oko nas”, zaključila je Barić za HINU.