FOTO: null

Beograd - Osim mjerenja srednje brzine na naplatnim rampama na našim auto-putevima, najavljena je još jedna novina koju vozači jedva čekaju.

Riječ je o pomjeranju maksimalne dozvoljene brzine sa sadašnjih 120 na 130 kilometara na čas.

Primjena prve očekuje se od 1. septembra, dok ćemo za ovu drugu morati da pričekamo. 

Na kojim dionicama je moguće voziti 130 km na sat biće poznato nakon analize 

Ideju je za ovakavu izmjenu nedavno iznijela ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, koja je rekla da je njeno ministarstvo već tražilo od MUP-a da izvrši procjenu na kojim dionicama može da se poveća brzina. 

"Predloženo pomjeranje ograničenja brzine na auto-putu sa 120 na 130 kilometara na čas nije jednostavan proces i za početak zahtjeva izmjenu zakona Zakon o saobraćaju, jer po trenutnom, ograničenje na auto-putevima Srbije iznosi 120 kilometara na sat", kaže prodekan Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Dalibor Pešić. 

Nakon što bi se promjenio zakon, uslijedila bi promjena signalizacije na putevima. 

"Morala bi da se prilagodi saobraćajna signalizacija odnosno da se postave novi, adekvatni saobraćajni znaci", objašnjava Pešić. 

Ministarka Mihajlović se za povećanje maksimalne dozvoljene brzine zalaže zbog toga što, kako je rekla, na "Koridoru 10 imamo određene moderne i nove dionice na kojima može da se poveća brzina na 130 km na sat, a da to ne bude nebezbjedno, kao i na Koridoru 11". 

Profesor Pešić kaže da naši auto-putevi nisu u toliko lošem stanju, tako da bi mogli da podnesu povećanje brzine, ali bi svakako morale da se naprave nove provjere. 

"Trebalo bi da se pretresu projekti na osnovu kojih je rađena izgradnja auto-puta. Računske brzine pri izradi projekta uvijek su veće od one dozvoljene na auto-putevima tako da mislim da to ne bi bilo pretjerano opterećenje, ali bi svakako neko trebao da se pozabavi tim provjerama", ističe Pešić. 

Povećanje brzine, po njegovom mišljenju, najviše bi odgovaralo turistima i tranzitnim putnicima koji u velikom broju prolaze kroz našu zemlju, ali bi sa druge strane, uticali na bezbjednost saobraćaja jer bi se, pri većim brzinama, povećao i rizik. 

"U zemljama kao što su Švedska ili Velika Britanija ograničenje na auto-putevima je 110 kilmetara na sat čime su rizici znatno smanjeni. Ipak, u tranzitnim zemljama koje se nalaze na bitnim saobraćajnicama, brzina je veća, pa je na primjer u Hrvatskoj ograničenje 130 kilmometara na sat", zakljčuje Pešić. 

Damir Okanović iz Komiteta za bezbjednost saobraćaja izjavio da struka treba ozbiljno da razmotriti prijedlog da se ograničenje brzine poveća sa 120 na 130 kilometara na sat. 

"Treba imati u vidu da veliki broj autoputeva u Evropi ima tri i više saobraćajnih traka, dok naš ima dvije. Treba takođe imati u vidu i stanje kolovoza, opšte stanje našeg voznog parka. Stručnjaci, prije svega saobraćajne i građevinske struke, treba da se izjasne o tome. Jedno od mogućih rješenja bilo bi, na primjer, da ostane opšte ograničenje od 120, ali da se zakonom dozvoli da se, izuzetno, na nekim dionicama to ograničenje poveća na 130", predlaže Okanović. 

Imajući u vidu da je na naplatnim rampama počela da se očitava prosječna brzina svakog vozila (čije će prekoračenje početi da se kažnjava od septembra), dovodi se u pitanje kako će ove dvije novine funkcionisati zajedno. Odnosno, šta bi se onda uzimalo kao granica dozvoljene brzine, s obzirom na to da bi na nekim dionicama moglo da se vozi do 120, a negdje do 130. 

"Kada se mjeri prosječna brzina, kao limit se koristi najveća dozvoljena brzina na auto-putu tako da, iako ne bi cijelom dužinom bilo dozvoljeno voziti 130, prosječna brzina bi se mjerila do tog ograničenja", objašnjava Okanović. 

To bi onda praktično značilo da vozači koji voze 130 i na onim dionicama auto-puta gdje to ne bi smjeli, mogli nekažnjeno da prođu na naplatnoj rampi. 

Okanović još dodaje da povećanje brzine za 10 kilometara na sat ne bi mnogo doprinijelo smanjenju vremena provedenog u putu. 

"Tih 10 kilometara na sat brže bi na 100 pređenih kilometara vrijeme smanjilo za svega 3 minuta i 50 sekundi. Od naplatne rampe Beograd do naplatne rampe Niš, znači, stiglo bi se brže za nešto više od 7 minuta, uzimajući u obzir da cijelim putem ograničenje bude 130", zaključio je Okanović. 

Ipak, sve ovo nije ideja koja može da se realizuje preko noći, s obzirom na to da prijedlog mora da prođe kroz Skupštinu Srbije, odnosno da poslanici moraju glasaju za izmjene zakona, a da je prije toga potrebno napraviti detaljnu procjenu. 

S druge strane, ono što vazače očekuje vrlo brzo, već od septembra, a što se mnogima neće dopasti, jeste mjerenje srednje brzine na naplatnim rampama. 

Izleda da će tu najviše "padati" stranci, s obzirom na to da se ispostavilo da oni najviše i "divljaju" na našim putevima, a da su se naši ljudi malo disciplinovali.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )