FOTO: kurir

Na današnji dan 1856. godine u Negotinu rođen je Stevan Stojanović Mokranjac srpski kompozitor. Nadimak Mokranjac dobio je po selu Mokranje, odakle potiče njegova porodica.

Stevanov otac, uspješan vlasnik restorana, umro je dva dana prije nego što mu se rodio sin, pa je tako Stevan odrastao uz majku, sestru i dva brata. Od malena je pokazivao muzički talenat, a prvu violinu dobio je kada mu je bilo 10 godina. Djetinjstvo i ranu mladost je proveo u Negotinu, Zaječaru i Beogradu.

Život i rad Stevana Stojanovića Mokranjca
Komemoracijski koncert pod nazivom “Istorija srpske pesme” organizovao je 1878. godine, povodom 25. godišnjice Beogradskog pjevačkog društva. Muzičke studije započeo je u Beogradu, da bi ih 1880. godine nastavio u Minhenu, a 1884. u Rimu. Zatim je dvije godine studirao u Lajpcigu, gdje je napisao Prvu rukovet – Iz moje domovine, a potom i Drugu rukovet – Tri su seje zbor zborile, čija je ona djevojka.

U Beograd se seli 1887. godine, gdje postaje dirigent Beogradskog pjevačkog društva, i na tom mjestu ostaje do svoje smrti. Hor je bio veoma uspješan u Srbiji, a pod Mokranjčevim vođstvom postao je poštovan i poznat širom centralne Evrope i Rusije po svojim kvalitetnim izvođenjima i repertoaru koji se sastojao od velikog broja srpskih narodnih pjesama, kao i od Mokranjčevih kompozicija.

Zajedno s pjevačima iz hora, Mokranjac je nastupao u Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj gori, Osmanskom carstvu i Rusiji, a godine 1899. obišli su i Berlin, Drezden i Lajpcig. U tom periodu se Mokranjac oženio dvadeset godina mlađom Marijom, članicom njegovog hora, s kojom je kasnije dobio sina Momčila.

Istovremeno je nastavio i s komponovanjem. Ukupno je napisao četrnaest rukoveti, a Petnaestu nije završio. Naziv „rukoveti“ našao je u staroj narodnoj reči i time naznačio spoj svog muzičkog stvaralaštva sa starom narodnom umjetnošću. Rukovet je kompozicija pisana u obliku horske rapsodije sačinjene od niza pjesama, za koje je kompozitor našao nadahnuće u folkloru. Po ocjeni muzičkih stručnjaka, najljepša je “Deseta rukovet“, s temom “Biljana platno beleše“.

U vrijeme stvaranja “Treće rukoveti“, osnovao je Crkveno pjevačko društvo “Kornelijeb” koje je pjevalo u Sabornoj crkvi. Dečji hor u Beogradu osnovao je 1900. godine, koji je pjevao njegove kompozicije “Vivak“, “Bolno čedo“, “Naša deca“, “Al’ je lep“, i druge. Iste godine osnovao je i Muzičku školu u kojoj je u početku bilo 20, a kasnije čak 800 učenika. Gotovo u isto vrijeme postao je nastavnik jpevanja u Beogradskoj bogosloviji, gde je desetak godina radio i na beleženju i preuređivanju crkvenog pjevanja. Mokranjčeva najpoznatija djela potiču iz kasnog 19. vijeka, ali on je nastavio s komponovanjem i u 20. vijeku.

Beograd je napustio 1914. godine i preselio se u Skoplje kako bi izbegao Prvi svjetski rat, a ubrzo potom je i umro, 28. septembra iste godine.

Njegova djela kamen temeljac srpskog muzičkog stvaralaštva

Stevan Stojanović Mokranjac je veoma poštovan kompozitor u Srbiji i smatra se „ocem srpske muzike“ i najznačajnijim muzičkim stvaraocem srpskog romantizma. Njegova djela predstavljaju kamen temeljac muzičkog stvaralaštva u Srbiji, a srpske pravoslavne crkvene pjesme koje je komponovao čine osnovu većine modernog crkvenog pjevanja.

Srpska muzička škola, koju je Mokranjac osnovao, poslije njegove smrti je dobila naziv Mokranjac. Mokranjčeva porodična kuća u Negotinu je 1964. godine restaurirana i pretvorena u muzej i muzički centar. Njegov rodni grad slavi ime svog čuvenog sugrađanina na još jedan način. Naime, od 1965. godine u Negotinu se svakog septembra u njegovu čast održava takmičenje u horskom pevanju pod nazivom „Mokranjčevi dani“. Takođe, ponosni na velikog kompozitora, Negotinci su trgu u centru grada dali njegovo ime.

Savremenici su o njemu govorili da je boem, leptir-priroda koja je znala da se zanese balkanskim karasevdahom, umjetnik koji se na štetu svog ličnog stvaralaštva sav posvećivao okolini i društvu u kojem je živio, ličnost o kojoj niko, izuzev zavidljivaca, nije izgovorio ružnu riječ kada su u pitanju njegove osobine.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )