U prvih šest mjeseci ove godine na Kosmet se vratilo svega petoro raseljnih, pa je proces povratka, o kome svi zvaničnici samoproglašenog Kosova i međunarodne zajednice govore, stao u potpunosti.
Izbjeglice iz Hrvatske i BiH, naročito Srbi, predstavljaju najugroženiju kategoriju stanovništva na teritoriji Evrope, ističe povodom Međunarodnog dana izbjeglica Dragan Velić, komesar za izbjeglice i raseljena lica za Kosovo i Metohiju.
"Najveći broj izbjeglica iz Donjeg Lapca, Benkovca, Gračaca, Petrinje, Gospića, Vojnića, Korenice, Dvora na Uni i Gradiške u potpunosti su obespravljeni i njima je život ugrožen, uprkos naporima Komesarijata Srbije da im omogući kakve-takve uslove za život", napominje Velić.
On pojašnjava da je riječ o starim i iznemoglim licima, od kojih je većina sa posebnim potrebama.
Velić ukazuje da je u 21. vijeku neprihvatljivo da se u srcu Evrope, u trenutku kada se "sklapa nova politika o izbjeglicama", oni koji su izbjegli iz Hrvatske i BiH tretiraju kao bezimena i nepostojeća lica.
"Na spisku izbeglica, što iz bivših jugoslovenskih republika, što sa Kosova i Metohije, nalazi se nešto više od 16.000 osoba, privremeno smeštenih upravo na Kosmetu", navodi Velić.
Izbjeglice, njih 362, smještene su u osam kolektivnih centara, o kojima se stara Komesarijat Srbije za izbeglice - u Štrpcu su četiri centra, u Leposaviću dva i po jedan u Zubinom Potoku i Gračanici.
"Većina njih, izuzev pomoći Komesarijata i Crvenog krsta Srbije nema drugu, niti bilo kakav drugi izvor prihoda", upozorava Velić.
Na punom spisku je oko 220.000 raseljenih sa Kosova i Metohije, a status izbjeglog lica ima i nešto više od 16.000 nastanjenih u srpskim sredinama izvan mjesta u kojima su do povlačenja srpske vojske i policije, juna 1999. godine, živjeli.
Međunarodne i institucije samoproglašenog Kosova, kako kaže, nastoje da problem raseljenih minimiziraju i tako sa sebe skinu odgovornost.
"Svaka naša aktivnost nailazi na brojne probleme i administrativne prepreke, jer je cilj da se stvori slika da na Kosovu i Metohiji nema raseljenih i izbjeglih", kaže Velić.
On navodi da se u prvih šest mjeseci ove godine na Kosmet vratilo svega petoro raseljenih i da je proces povratka, o kome svi zvaničnici samoproglašenog Kosova i međunarodne zajednice govore, stao u potpunosti.
Dalibor Jevtić, ministar za zajednice i povratak i zamjenik premijera samoproglašenog Kosova, u pisanom saopštenju navodi da bi trebalo nakon 19 godina od okončanja sukoba na Kosmetu tema povratak raseljenih da bude zatvorena.
"Danas, na međunarodni dan izbeglica, imamo situaciju da i oni koji žele da se na Kosovo vrate za to nemaju priliku", upozorava Jevtić, navodeći da Srba više nema u velikom broju urbanih sredina na Kosovu.
Pojedine lokalne zajednice poput Đakovice i sela Mušutišta su zabranjene sredine za povratak Srba, jer u njima raseljenima nije dozvoljeno ni da posjete svoje domove, a kamoli da se vrate na ognjišta i nastave život.
Uz upozorenje međunarodnim i vlastima samoproglašenog Kosova da je neprihvatljivo da enormno veliki broj Srba čeka na epilog sudskih procesa u kojima nastoje da vrate uzurpirano, Jevtić apeluje na raseljene Srbe da ne prodaju imovinu.