Јedna od novih mjera je premija za muzno grlo - kravu koja iznosi do 200 KM po grlu, čime je u dobroj mjeri kompenzovano to da je premija za mlijeko ostala na 0,25 KM po litri.

 

Direktor Poljoprivrednog dobra Semberija Branimir Andrić kaže da je ova mjera pozitivna, iako mljekari negoduju zbog nepovećanja premije za mlijeko.

 

- Nova mjera je dobra i pokušaj je da se u perspektivi pređe na podsticaj po muznom grlu, a ukine po litri mlijeka, koji djelimično utiče na cijenu od mljekara. Početak je dobar i znam da je ideja resornog ministarstva da se ide u tom smjeru, ali je to teško trenutno uraditi jer imamo mnogo grla koji nisu u sistemu podsticaja po litri i za koje se ne zna - rekao je Andrić Srni.

 

On je dodao da je agrarni budžet povećan, kao i sve mjere u pravilniku, osim premije za mlijeko, te da se oko 42 miliona KM iz agrarnog budžeta odnosi na ukupne premije u mljekarstvu.

 

- Iz tog razloga mljekari negoduju, a imamo situaciju da su cijene repromaterijala poskupjele, kao i cijene mlijeka na tržištu. Realno bi bilo da je premija za mlijeko 0,30 KM po litri - ocijenio je Andrić.

 

On je naveo da je Poljoprivredno dobro "Semberija" najveći proizvođač mlijeka u Srpskoj, te da imaju 460 muznih krava, od kojih je 363 trenutno u muži, a dnevno isporuče oko 9.200 litara mlijeka.

 

Miroslav Klječanin, vlasnik firme "Mons produkt" koja se bavi uzgojem koza, kaže da je zadovoljan ovogodišnjim agrarnim budžetom, kao i premijom za uzgoj i nabavku kvalitetno-priplodnih koza koja iznosi do 40 KM po grlu, što je znatno povećanje u odnosu na raniji iznos od 10 KM.

 

On je istakao da nema primjedbe na novi pravilnik, ali smatra da je premija za mlijeko mogla biti malo veća.

 

- Premija po litru kozijeg mlijeka iznosi do 0,40 KM, a u Federaciji BiH je 0,60 KM - rekao je Klječanin Srni i dodao da je zadovoljan redovnim isplatama premija.

 

Predrag Đukić, predstavnik firme "Mane komerc" koja se bavi reprodukcijom i tovom svinja, rekao je Srni da je novi pravilnik povoljniji od prethodnog jer su povećane premije i za tov svinja i za nazimice i krmače.

 

- Premija za uzgoj kvalitetno-priplodnih krmača i suprasnih nazimica iznosi do 250 KM po grlu, a bilo je oko 100 KM. Premija za utovljene svinje je do 60 KM, a bila je do 40 KM - rekao je Đukić i pohvalio i povećanje izdvajanja za kapitalna ulaganja.

 

Član Udruženja tovljača junadi Republike Srpske Goran Mitrović uvjeren je da će tovljači junadi biti zadovoljni predviđenim izdvajanjima, jer je napravljen veliki iskorak u finansijskom smislu.

 

- Svako ulaganje u poljoprivredu se kroz PDV vrati državi, veće investiranje je veće i izdvajanje kroz PDV za budžet Srpske - rekao je Mitrović.

 

Ovogodišnjim pravilnikom premija za proizvodnju tovnog materijala - junadi iznosi do 300 KM po grlu. Maksimalni iznos premije koji korisnik podsticaja može ostvariti je 50.000 KM za nekomercijalna gazdinstva, 100.000 KM za komercijalna gazdinstva i 200.000 KM za preduzetnike i pravna lica.

 

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da su djelimično usvojeni njihovi prijedlozi, pa je tako podignut maksimalni iznos premije za preduzetnike i pravna lica na 200.000 KM, dok je 50.000 KM za nekomercijalna i 100.000 KM za komercijalna gazdinstva.

 

On je naveo da bi voćari voljeli da se premije isplaćuju kvartalno, te pohvalio što su dobili po 100.000 besplatnih sadnica kao pomoć za podizanje novih zasada.

 

Visina premije za proizvedeno i prodato voće iznosi do 0,20 KM po kilogramu jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, višnje, kupine, jagode, ribizle, borovnice, grožđa, masline, smokve, lješnjaka i oraha, dok se za malinu utvrđuje iznos do 0,40 KM po kilogramu.

 

Kada je riječ o regresiranom dizel-gorivu, podsticajna sredstva su povećana sa ranijih 0,50 KM na 0,75 KM po litri, a pravo na podstricaj imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva koja u periodu od 1. marta do 15. novembra ove godine izvrše kupovinu dizel-goriva za potrebe izvođenja proljećnih i jesenjih radova u količini do 100 litara goriva po hektaru.

 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je za ovu mjeru do sada godišnje izdvajalo u prosjeku oko sedam miliona KM.

 

Republika Srpska već godinama ima ovu mjeru, za razliku od Federacije BiH koja je tek prošle godine davala jednokratnu mjeru podrške svojim poljoprivrednicima.