Uvoz voća i povrća skočio četiri puta
Krompir i crni luk iz Holandije, turski paradajz te poljske jabuke i kruške preplavili su tržište BiH, o čemu najbolje svjedoče podaci da je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno 81,8 miliona kilograma raznog voća i povrća, što je gotovo četiri puta više
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je u prvom kvartalu ove godine na voće i povrće iz uvoza otišlo 82,3 miliona maraka, a u istom periodu prošle godine 23,3 miliona KM.
- Na tržište BiH za prva tri mjeseca ove godine stiglo je 53,4 miliona kilograma stranog voća, za šta je izdvojeno 58,89 miliona maraka - pokazuju podaci UIO.
Za razliku od uvoza, izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio je pad, pa je tako u prva tri mjeseca 2018. godine iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 30,45 miliona maraka, što je oko četiri miliona maraka manje u odnosu na prvi kvartal prošle godine.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović ističe da su domaći proizvođači lani proizveli veoma malo jabuka i krušaka, jer je godina bila jako loša.
- S obzirom na to da je Rusija zabranila izvoz jabuka iz BiH u Rusiju, ostalo je dovoljno voća za potrebe domaćeg tržišta do početka nove berbe. Međutim, plašim se da ćemo i to morati baciti zbog prekomjernog uvoza - kazao je Dojčinović.
Predsjednik Udruženja povrtara u RS Branko Mastalo kaže da su domaći proizvođači lani smanjili proizvodnju zbog 2016. godine, kada im je propalo mnogo povrća koje nisu uspjeli da prodaju.
- Prije dvije godine smo otišli u debeli minus, zbog čega je lani zasijano oko 40 odsto manje površina. Zbog toga danas na domaćem tržištu gotovo da nema domaćeg krompira i luka, zbog čega je, pretpostavljam, povećan uvoz - kazao je Mastalo.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS Vladimir Usorac ističe da se domaći poljoprivrednici suočavaju sa nelojalnom konkurencijom, jer se uvoze proizvodi lošijeg kvaliteta, a koji su visoko subvencionisani u zemljama porijekla.
- Voće i povrće koje stiže u BiH ne može naći kupca u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i drugim evropskim zemljama jer tamo niko neće proizvod sumnjivog kvaliteta - smatra Usorac.
Poljoprivreda
Prema riječima Vladimira Usorca, u Srpskoj se mali broj stanovnika bavi poljoprivredom, što je, kaže, pogrešno.
- Nikome ne bi naškodilo da zasije pola dunuma povrća, jer će tada znati šta jede. Koliko su stanovnici nezainteresovani za posao u njivi, najbolje pokazuje primjer da poljoprivrednici iz Srpske, posebno voćari, radnike moraju tražiti u Srbiji, Moldaviji i Rumuniji - kazao je Usorac.