U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi primila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelimično pozitivne i 3.280 negativnih, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još očekuju.

Uprava je za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos, navodi se u saopštenju.

Riječ je o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila polovna putnička vozila u BiH.

UIO podsjeća da, kada uvoznik bilo koje robe, pa tako i vozila, u BiH, uz ostalu dokumentaciju u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu /obrazac EUR1/, ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine jer je riječ o proizvodu porijeklom iz neke od zemalja sa kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.

Postupci pojačane naknadne kontrole uvjerenja o porijeklu pokrenuti su nakon što su proizvođači vozila "audi", "be-em-ve" i "folksvagen" odlučili da od početka 2016. godine za korištena vozila više neće izdavati izjave na osnovu kojih carinske službe zemalja izvoznica izdaju uvjerenja o porijeklu, odnosno obrazac EUR1.

UIO u ovim postupcima pojačane kontrole posebno ukazuje na problem neujednačenog postupanja članica EU kada je riječ o izdavanju, ovjeravanju i naknadnim provjerama dokaza o porijeklu /EUR1 obrazac/ za korištena vozila.

Veliki broj negativnih provjera stigao je iz NJemačke i Austrije, dok Holandija i dalje izdaje dokaze o evropskom porijeklu i potvrđuje evropsko porijeklo za korištena vozila i to je razlog što veliki broj uvoznika ovakve automobile kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz fakture, a izvozno carinjenje obavi u Holandiji jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu, navela je UIO.

Ova uprava navodi da je slična praksa ranije bila i u Sloveniji, ali je prekinuta, dok belgijska carina prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon sprovedenog postupka naknadne provjere dostavlja u UIO negativne rezultate.

Neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH, fizička i pravna lica, pa i izvoznike iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uslova za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine, o čemu je UIO informisala carinske uprave Holandije i Belgije, piše u saopštenju.

UIO se zbog svega toga obratila i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara /u tehničkom mandatu/ sa molbom da se sagleda mogućnost za nalaženje rješenja u vezi sa izdavanjem i naknadnom kontrolom izdatih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe.