Transplantacija bubrega u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS trebalo bi da počne do kraja ove godine, i to nakon šestogodišnje pauze, koliko je prošlo otkad je posljednji put izvršena u toj ustanovi. Kada se govori o broju potencijalnih pacijenata koji će dobiti priliku za transplantaciju, taj broj se kreće između 100 i 150. U Srpskoj je oko 1.000 pacijenata na dijalizi, a od tog broja 10 do 15 odsto su ljudi koji su potencijalni pacijenti za transplantaciju, pojašnjavaju stručnjaci.

Stručnjaci ističu i da će se raditi samo transplantacije sa živih donora. Prema riječima Gorana Topića, direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS, Zavod je koordinaciono tijelo kojem će pacijenti moći da se obrate za sve informacije.

– Životodonorsku transplantaciju smo već radili u UKC RS, pokazali smo da imamo znanje i kapacitete, a sada želimo ponovo da je uspostavimo i unaprijedimo sistem. Ne smijemo nijednog pacijenta izgubiti kao mogućeg kandidata za transplantaciju samo zato što nije znao gdje treba da se javi i koju informaciju da dobije – rekao je Topić.

Nikola Šobot, direktor UKC RS, kaže da se radi o sveobuhvatnom programu koji uključuje sve zdravstvene institucije, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RS, a UKC RS je integralni dio tog sistema.

– Pred nama je period koji će obilježiti zakonska, organizaciona i stručna rješenja, a da bismo u ovom programu uspjeli – rekao je Šobot.

Dodao je da će početi manjim koracima i pokrenuti ono što je već postojalo u UKC.

– To se odnosi na transplantaciju bubrega, koja je bila zaustavljena. Mi smo već planirali da to uradimo, no bilo je nekih zastoja – istakao je Šobot.

Alen Šeranić, ministar zdravlja RS, kaže da su u posljednjih nekoliko godina radili na razvoju kapaciteta u vezi sa sprovođenjem transplantacije.

– Bitno je istaći da u posttransplantacionom dijelu UKC RS ima kapacitete da prati transplantirane pacijente – rekao je Šeranić.

Dodaje da je važno što se, pored ponovnog pokretanja srodničke transplantacije, radi i na pokretanju kadaverične, zatim transplantacije koštane srži, jetre i pankreasa.

Značaj HLA laboratorije

Gordana Guzijan iz Zavoda za transfuzijsku medicinu RS kaže da je HLA laboratorija, koja radi već godinu dana, veoma važna za dalji razvoj transplantacione medicine, jer se omogućavaju dijagnostika i liječenje pacijenata u zemlji.

– HLA tipizacija je potrebna i za buduće donore matičnih ćelija i organa, a potrebna je za pacijente koji se pripremaju za transplantaciju – pojašnjava Guzijanova.