Nešto više od 3,2 miliona hrvatskih građana, odnosno 83,3 posto od njih ukupno gotovo 3,9 miliona, izjasnili su se na prošlogodišnjem Popisu stanovništva kao katolici. U poređenju sa rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, to je za četiri postotna boda manje nego prije 11 godina, kada je katolika u populaciji bilo 86,28 posto.

 

Broj pravoslavnih vjernika je sa nešto preko 190.000 i 4,44 posto u ukupnoj populaciji 10 godina ranije pao na nešto ispod 130.000 i 3,55 posto na Popisu iz 2021. Podjednako tako, broj muslimana je sa nešto ispod 63.000, odnosno 1,47 posto u ukupnoj populaciji na prošlom Popisu stanovništva sada pao na nešto ispod 61.000, odnosno 1,32 posto u ukupnoj populaciji.

 

Sociolog religije, poslednji jugoslovenski i prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko kaže za Radio Slobodna Europa da postoje konkretni motivi za pad broja katoličkih vjernika.

 

"Nije to samo izraz nezadovoljstva ponašanjem katoličke hijerarhije, odnosno crkve kao institucije zbog niza afera, već vidimo da postoji jedno nezadovoljstvo temeljnim stavovima koji se na nivou hijerarhije prezentiraju u javnosti i koji nisu više prihvatljivi, posebno za mlađe i savremene generacije", ocjenjuje naš sugovornik.

 

Dodatno, sam pad broja religioznih dio je opšte tendencije smanjenja religioznosti u svijetu, od Sjedinjenih država nadalje. Čudi ga što pad nije i veći, ali objašnjenje nalazi u – konformizmu.

 

"Taj broj me iznenađuje u smislu da sam očekivao daleko veći pad. Ali kako su Hrvati i inače skloni jednom konformizmu, to im se još uvijek zbog jedne opšte atmosfere u društvu više isplati deklarisati se formalno kao katolici ili kao pripadnici drugih religijskih sistema, jer je uputno na neki način biti pripadnik jednog od postojećih religijskih sistema", kaže Maštruko.

 

On kaže kako se iz vrha crkvene hijerarhije može očekivati pokušaje da se obezvrijede ili u nekom drugom svjetlu pokažu ovi statistički podaci, ali da intelektualna, sociološki orijentirana elita katoličkih intelektualaca to stavlja u kontekst kretanja na globalnom nivou i razumije kao upozorenje.

 

U poređenju podataka pokazuje da je pad broja vjernika Srpske pravoslavne crkve i broja vjernika muslimana između dva popisa direktno povezan s padom broja pripadnika srpske, odnosno bošnjačke manjine u Hrvatskoj.

 

Po Popisu stanovništva iz 2011. Srba je bilo 186.633, odnosno 4,36 posto u ukupnoj populaciji, a pravoslavaca 190.143, odnosno 4,44 posto. Po Popisu iz 2021 Srba je bilo 123.892, odnosno 3,20 posto, a pravoslavaca je bilo 129.910, odnosno 3,55 posto u ukupnoj populaciji.

 

Po Popisu stanovništva iz 2011. Bošnjaka je bilo 31.479, dakle 0,73 posto, a Muslimana je bilo 62.977, odnosno 1,47 posto u ukupnoj populaciji.

 

Po Popisu iz 2021., Bošnjaka je 24.131, odnosno 0,62 posto u ukupnoj populaciji, a vjernika muslimana 50.981, odnosno 1,32 posto.

 

Na dan objave rezultata Popisa stanovništva 22. septembra veliku je pozornost javnosti izazvao podatak da se svega 78,8 posto građana izjasnilo kao katolici, što bi bio pad od 7 i po postotnih bodova prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, dok se čak 186.960 građana izjasnilo kao "hrišćani".

 

Međutim, iz Državnog zavoda za statistiku pojasnili su da se od tog broja čak 87,26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, a 0,84 posto tog broja Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

 

Paralelno sa padom broja religioznih, u Hrvatskoj je blago porastao broj agnostika, skeptika i ateista. Dok ih je na Popisu stanovništva 2011. bilo 195.893, odnosno 4,57 posto u ukupnoj populaciji, na Popisu iz 2021 ih je 247.149, odnosno 6,39 posto.