U Bijeljini upisano 840 prvačića: Premalo logopeda, a potrebni su sve većem broju djece
U prve razrede 12 osnovnih škola na području Grada Bijeljina ove školske godine upisano je 840 prvačića, što je 40 više nego lani. Ipak, stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući trend – sve veći broj djece ima govorno-jezičke poteškoće, a logopeda u školama je premalo u odnosu na potrebe.
U prve razrede, u 12 osnovnih škola na području Grada Bijeljina, u školskoj 2025/26. godini upisano je 840 prvačića, što je u odnosu na prošlu godinu više za 40 đaka.
Na području Grada Bijeljina i susjednih opština Ugljevik i Lopare, nastavu u osnovnim školama u ovoj školskoj godini pohađa više od 10.000 učenika. Mada zvanično istraživanje nije rađeno, uočljivo je da je na području Grada Bijeljina posljednjih godina sve više djece sa govorno-jezičkim poteškoćama.
- Veliki je porast broja dece kojima je neophodan logopedski tretman. Uzroci su mnogobrojni. Počevši od trudnoća koje su sve teže i sve češće održavane uz pomoć terapija, sve više poteškoća na porođaju, te neadekvatnog ranog razvoja djece, djeca se sve manje kreću, sve manje borave u prirodi, roditelji nedovoljno vremena provode sa djecom i vrlo često je to vrijeme nekvalitetno i ne stimuliše pravilan razvoj djeteta. Takođe je sve češća pojava pretjerane i prerane upotrebe ekrana koji štetno utiču na kompletan razvoj djeteta - upozorava logoped Melita Marković.
Probleme u govoru djece prvi primjećuju roditelji. Zato sa nastavnicima i stručnjacima treba da čine tim koji će zajednički funkcionisati za dobrobit djeteta.
- Potrebno je što ranije detektovati poteškoće i javiti se stručnjacima na procjenu. Što se ranije roditelji jave veće su šanse da se brže i lakše reši problem. Rana intervencija je od ključne važnosti. Svaka škola bi trebalo da ima ne samo jednog logopeda nego i više. Rad logopeda u školi podrazumijeva ne samo djecu sa govorno-jezičkim poteškoćama nego i djecu sa disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, djecu koja imaju poteškoće u savladavanju školskog gradiva kao i sve ostale probleme koji se tiču govora i jezika. Naravno, logopedi su neophodni i kao članovi tima za sprovođenje inkluzije na pravilan način – rekla je Marković za portal InfoBijeljina.
Evropski standard nalaže jednog logopeda na 8.000 stanovnika, ali tu se računaju i zaposleni u medicinskim ustanovama.
Nažalost, još uvijek smo daleko od ovog prosjeka, pa zbog manjka logopeda u školama, zdravstvene ustanove imaju pune ruke posla.