Gostujući u Jutarnjem programu, Pajovićeva objašnjava da promjene koje nastaju na genima, iz različitih razloga, povećavaju rizik za nastajanje oboljenja kovid-19. To su multifaktorska oboljenja, gdje spadaju i kardiovaskularna oboljenja, dijabetes, neurodegenerativna oboljenja.

Preko 100 oboljenja, dodaje, koje su učestale u populaciji su upravo multifaktorska oboljenja.

"Vjerovatnoća oboljevanja od kovida-19 zavisi od tri faktora. Od naše genetske predispozicije, okolnosti pod kojima živimo i od načina na koji živimo", ističe drektorka Instituta "Vinča".

Prema njenim riječima, okolnosti podrazumijevaju faktore sredine, i sredina i te kako utiče da li će se ispoljiti takozvani loši geni koje svako od nas ima u okviru genoma. 

Spoljašnji faktori sredine takođe mogu da utiču na ispoljavanje loših gena ili na njihovo suprimiranje. 

Treći faktor je način života, a to znači kako se hranimo, koje bioaktivne komponente ta hrana sadrži, prije svega antioksidanse, koliko dugo spavamo, kakva je naša fizička aktivnost. 

Najnovija istraživanja pokazuju da se upotreba 500 miligrama vitamina Ce, 1.000 do 4.000 IJ vitamina De pokazala kao izuzetna preventiva.

"Kvalitet života je taj koji može da utiče da li povećavamo ili smanjujemo sopstveni rizik za oboljevanje od kovida-19", poručuje Pajovićeva.

Dodaje da su istraživanja pokazala, pogotovo u Italiji i Španiji, da ljudi koji imaju A krvnu grupu mnogo češće oboljevaju u odnosu na one koji imaju 0 krvnu grupu.

"To se objašnjava na taj način što su antigeni, koji se nalaze u membrani eritrocita, proteini koji su takođe kodirani genima", objašnjava Snežana Pajović.

Dodaje da se opet dolazimo do genetskog nivoa jer su naše krvne grupe genetski determinisane.