Vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja. Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi uzimaju vjerujući da će im zaliječiti rane i zaštititi ih od bolesti.

 

Za praznik svete Petke vezuju se različiti običaji od davnina. Praznik je obilježen crvenim slavom, pa se danas izbjegavaju kućni i fizički poslovi. Kada je praznik u srijedu ili petak (kao ove godine) posti se i slavske trpeze su ispunjene posnom hranom.

Iako nije crveno slovo, Sveta Petka Trnova je veoma poštovana u pravoslavnoj vjeri i naročito kod Srba. Zbog toga danas ne valja raditi teške kućne poslove, ali ni mijesiti hleb, prati veš ili se baviti ručnim radovima.

 

Ova svetiteljka se javlja i upozorava svoje vjernike uglavnom kroz snove. Svetu Petku, na njen dan, 27. oktobra mnogi prizivaju u pomoć, paleći tamjan i zalivajući slavski hljeb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu. Potom popiju vodu sakupljenu sa izvora uz manastire posvećene njoj. Ta se voda naziva adžijazma. NJome u ponoć treba ugasiti i svijeću koja se taj dan, drži upaljena 24 sata. Svijeća se čuva do sledeće slave jer ima svojstvo zaštitnika.

 

A od kolača koji je isekla, ili domaćica ili žena gost koja je prva stigla, treba sačuvati mrve. Još od davnina postoji vjerovanje da Sveta Petka može da predskaže budućeg supruga svake žene.

 

Posle ponoći mrve valja posuti po tavanu kuce ili pod krevete. Snovi koji se te noći sanjaju biće proročki, tvrdi tradicija. I dodaje da će devojke koje sačuvaju mrvice, pošto su pojele parčence hljeba namijenjenog Svetoj Petki, te noći vidjeti i svoju sudbinu, i budučeg muža u snu.