Meni javne kuhinje nije mijjenjan više od decenije, a mnogi smatraju da se gradska uprava “razbacuje” jer namjerava da nabavi pečenje, roštilj, pa i teleće medaljone.

Za nabavku hljeba za Narodnu kuhinju u Bijeljini u idućoj godini planirano je 30.000 maraka, 22.500 maraka za meso, 35.000 za povrće, voće i ostale namirnice i 3.500 maraka za pečenje i gotovu hranu.

S druge strane, za Gradsku upravu predviđena je nabavka 310 kilograma pečenja, 700 sendviča, švedski sto s roštiljem, telećim medaljonima, šampinjonima, voćem i kolačima.

U Gradskoj upravi tvrde da je pečenje predviđeno za korisnike javne kuhinje za praznike, sendviči za Civilnu zaštitu i savsku regatu, a da se švedski sto poslužuje povodom obilježavanja važnih datuma.

Meni u Narodnoj kuhinji ne mijenja se već 13 i po godina. Jedan obrok dnevno u početku je primalo 160 socijalno najugroženijih građana, a danas ih je 252.

Socijalna pomoć, niska penzija ili poneka nadnica nedovoljni su da se podmire sve potrebe, pa je jedan obrok dnevno dragocjen za korisnike Narodne kuhinje, koji preuzimaju obroke na jednom od šest punktova – četiri u gradu i dva u Janji.

Za 30 starih, teško pokretnih osoba volonteri Crvenog krsta dostavljaju hranu na kućnu adresu.

Korisnica socijalne pomoći Zora Savić nema primanja, nema imovine, a ni srodnika. Smještena je u naselju GTZ na Pet jezera. Stan dijeli sa još jednom korisnicom socijalne pomoći. Kaže da bez obroka iz Narodne kuhinje ne bi ni preživjele.

– Dobro je koliko god se dobije. Samo suvog hljeba da se ima. I kuvanje mi mnogo znači jer niti imam od čega niti mogu da spremam hranu. Imamo obroke i vikendom. Samo da me zdravlje posluži – kaže starica.

Obrok se sastoji od 700 mililitara variva, 50 grama mesa ili kobasice i pola vekne hljeba. Za pripremu i distribuciju 79.000 obroka godišnje se iz gradskog budžeta izdvaja 98.000 maraka.

Šef Odjeljenja zajedničkih poslova u Gradskoj upravi Bijeljina Mitar Škorić kaže da se iz lokalnog budžeta izdvajaju i 24.000 KM Crvenom krstu, koji vrši distribuciju hrane, te sredstva za zaposlene, struju, vodu i ostale troškove.

I u Gradskoj organizaciji Crvenog krsta upozoravaju da se broj korisnika povećava iz godine u godinu.

– Nažalost, sve je veći broj socijalnih slučajeva. Trenutno imamo 50-ak zahtjeva onih koji imaju pravo na besplatne obroke, ali nemamo mogućnosti da proširimo listu korisnika. U Gradskoj upravi kažu da novca više nemaju, a i donatora je sve manje – kaže sekretar Crvenog krsta grada Bijeljina Perica Gligić.

Ljudi svakodnevno traže pomoć

U Crvenom krstu vjeruju da će naići na razumjevanje humanih ljudi.

– Svakodnevno nam dolazi desetak ljudi sa molbama za pomoć u hrani, odjeći, ljekovima, ogrijevu. Garderobe imamo dovoljno i dijelimo je socijalno-najugroženijim. Organizujemo akcije po mjesnim zajednicama. Problem je nedostatak hrane i sredstava za ličnu higijenu. Nažalost, i donatora je iz godine u godinu sve manje – kažu u bijeljinskom Crvenom krstu.