FOTO: kurir.rs

Srpska pravoslavna crkva i njeni vijernici 29. januara (16. januara po julijanskom kalendaru) obilježavaju Časne verige Svetog apostola Petra, praznik koji je poznat još kao Kuke i verige, Verižnjaci, Verižice.

Značenje praznika Časne verige

Nakon smrti i vaznesenja Isusa Hrista, carski namjesnik Irod je, kaže predanje, naredio progon hrišćana.
 
Tada je utamničio apostola Petra i naredio da ovaj stoji okovan između dvojice vojnika do suđenja, ali se prije izlaska pred sud pojavio anđeo i okovi su sami pali na zemlju. Anđeo je potom proveo
 
Petra pored straže, pa odveo do gradske kapije koja se pred njim sama otvorila, oslobodivši ga tako mučenja i smrti.
 
Vjeruje se da se baš ti okovi danas nalaze u Bazilici Svetog Petra u Rimu i da spadaju u relikvije sa iscjeliteljskim moćima.
 
Vjerovanja i običaji za Časne verige kod Srba

Ovaj praznik nije u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, ali u pitanju je veliki praznik koji mnogi vjernici slave kao krsnu slavu. On se praznuje u znak sjećanja na okove kojima je Irod okovao sveca. Za njega se vezuje mnogo vjerovanja i običaja koji su opstali vijekovima, a ovo su neki od najpoznatijih:
 
U prošlosti su se na Časne verige stavljali lanci na kućni prag, čime se dom štiti od negativne energije, prema vjerovanju.

Na Kosovu i Metohiji postoji običaj da se slave Časne verige da bi se oterala kuga i da bi stoka dobro napredovala.

Vjeruje se da od Časnih veriga počinje blaže vreme „jer Bog usijanim lancima zagrijava zemlju“.

Ne rade se teški poslovi da narod ne bi „otežao“ okove Svetog Petra.

Ipak, vjeruje se da treba na ovaj praznik raditi kućne poslove i učiniti da dom blista jer će se tako privući sreća.

Na Časne verige se ne putuje, već porodica treba da bude u domu kako bi ga očuvala.

Postoji vjerovanje da divlje šumske životinje ne napadaju ljude na ovaj praznik jer su im čeljusti vezane verigama.

Običaj je da se ne kupuje niti šije novo odijelo na Verige i da će onoga ko to učini udariti grom.

Postoji vjerovanje da je i Sveti Sava bio okovan i da je po oslobođenju sačuvao svoje verige i njima liječio, kao i da je razmijenio sa Svetim Petrom okove ― njemu je dao hladne, a dobio vruće, a to je narodno objašnjenje za to što ljeti nije prevruće, a zimi nije prehladno.

Ipak, od svih običaja najvažniji su ljubav, sloga i molitva, koja glasi:
 
„Rime ne ostavlj, k nama prišel jesi čestnimi verigami jaže nosil jesi, apostolov pervoprestolne; imže vjeroju poklanjajuščesja, molimesja: tvojimi k Bogu molitvami daruj nam veliju milost. Amin.“
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )