
Odluka američkih službi da izbrišu zvaničnike Srpske i pojedina preduzeća sa tamošnje crne liste na domaćoj političkoj sceni je proizvela salvu polemika o tome zbog čega je taj potez povučen u ovom momentu te da li im je i šta dato za uzvrat, a ekonomisti, s druge strane, podvlače da ovakav epilog ide na ruku privredi i sveukupnom republičkom imidžu.
Kancelarija za kontrolu inostrane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) iznenada je, u srijedu, objelodanila da su sa liste sankcionisanih izbrisani predsjednik Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i drugi visoki republički zvaničnici te firme koje su se na toj listi našle prvenstveno zbog bliskih veza sa porodicom Dodik.
Te sankcije, koje su se mahom izricale usljed optužbi za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, izrečene su u vrijeme bivše administracije Amerike, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Džoom Bajdenom.
Republički zvaničnici su, nakon vijesti iz Amerike, za taj rasplet u dobroj mjeri zahvalili sadašnjem prvom čovjeku SAD Donaldu Trampu. Međutim, ova objava, posebno imajući u vidu politički momenat u kojem je objavljena, posebno nakon "brisanja" određenih zakona u parlamentu Srpske, ponovo je prodrmala domaću scenu, tako da dok iz republičkog vrha poručuju da je ovo jedina ispravna odluka, u opoziciji imaju brojne sumnje.
"Najbolje tek dolazi"
Iz američkog Stejt departmenta juče su, objašnjavajući razloge zbog kojih su im ukinute sankcije, naveli da bi posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske trebalo da "poboljšaju stabilnost BiH".
- Konstruktivne akcije koje su sprovedene posljednjih sedmica u Narodnoj skupštini trebalo bi da poboljšaju stabilnost i omoguće partnerstvo sa SAD bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskim potencijalima i prosperitetu - stoji u odgovoru Stejt departmenta, a prenijeli su mediji.
Nastavljaju, kako je rečeno, blisko raditi sa političkim akterima u BiH da bi uspostavili zajedničke prioritete.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi političkom Sarajevu i opoziciji u Republici Srpskoj bolje bilo da počnu razmišljati kako da doprinesu onom što dolazi, jer najbolje tek dolazi.
- Neumorno pokušavate "osvijetliti" posljednja dešavanja u Srpskoj, od akcija Narodne skupštine 18. oktobra do ovog masovnog ukidanja sankcija, nepravedno nametnutih od strane prethodne administracije SAD - navela je Cvijanovićeva nakon objava na federalnim portalima o tome koliko je Vlada Republike Srpske izdvajala novca za lobiranje u Americi.
Ona je navela da su propustili da primijete najvažniju stvar, pa ih je podsjetila na riječi potpredsjednika SAD Džeja Vensa izrečene u govoru na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu u februaru 2025, da je "u gradu novi šerif pod vođstvom Donalda Trampa".
Cvijanovićeva je navela da je sva suština u tome, iako političko Sarajevo i opozicija iz Republike Srpske pokušavaju naći hiljadu drugih razloga - od priča o lobistima, pa do priče o izmišljenim uslovima postavljenim pred Republiku Srpsku.
- I jedni i drugi su uporno tvrdili da se ništa neće promijeniti, a mi smo vjerovali u suprotno. Bilo bi bolje za sve da počnete razmišljati kako da doprinesete onom što dolazi, jer najbolje tek dolazi. Ovo je proces i u njemu je Srpska aktivno učestvovala i nastaviće aktivno učestvovati - navela je Cvijanovićeva juče na "Iksu".
Oglasio se i premijer Srpske Savo Minić riječima da sada nakon ukidanja sankcija očekuje bolju saradnju sa SAD i da će biti krunisana i "nekim poslovima".
- Ovo je samo jedan od krugova u kojima se ukidaju sankcije - rekao je Minić, uz ocjenu da je Srpska imala sreću da se promijenila administracija SAD, što je dovelo do toga da se "ide ka jednoj normali".
Stvari drugačije vide u opoziciji. Funkcioner SDS-a Želimir Nešković tvrdi da će dogovor lidera SNSD-a s Amerikancima skupo koštati Srpsku.
On je prokomentarisao činjenicu da Ustavni sud BiH 4. novembra razmatra Dodikovu apelaciju protiv presude Suda BiH, ali i protiv odluke CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora.
- Neće mi uopšte biti čudo ako se dogodi da Dodikova apelacija bude usvojena. Sve što čini u posljednje vrijeme ima veze i s tom namjerom. Svjestan je da je njegovoj politici došao kraj, ali mu nije svejedno da li će vlast izgubiti u novembru 2025. ili oktobru 2026. A nije svejedno ni građanima, jer svakim danom više koji Dodik provede na vlasti Republika Srpska gubi - istakao je Nešković.
Oglasio se i portparol SNSD-a Radovan Kovačević.
- Sve ove gluposti i besmislice koje dolaze iz opozicije, a prema kojima je SNSD nešto izdao ili prodao da bismo došli do toga da se konačno ukidaju te nepravedno uvedene sankcije pokazuju da su oni sastavni dio sarajevskog političkog koncepta po kojem Republika Srpska da bi nešto dobila mora nešto ozbiljno da proda - rekao je Kovačević.
Bolji imidž
Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža izjavio je Srni da je najvažnija stvar u ukidanju američkih sankcija to da je administracija SAD prepoznala da Srpska nije remetilački faktor, već potencijalni partner.
On je naveo i da je to rečeno u njihovim naknadnim obrazloženjima da se Republika Srpska nalazi na pozitivnom kursu.
- Važno je da se to pokaže zbog investicija i ekonomije, ali i u političkom segmentu da su SAD prepoznale Srpsku kao svog potencijalnog partnera, a što su i naveli u saopštenju Stejt departmenta - istakao je Kaluža.
Prema njegovim riječima ukidanje sankcija je bilo očekivano, posebno nakon objave Stejt departmenta kojom je pozdravljeno usvajanje novih odluka u NSRS i imenovanje v.d. predsjednika Srpske Ane Trišić Babić.
Ambasador BiH u Beogradu Aleksandar Vranješ smatra da ukidanje sankcija predstavlja zaokret u tridesetogodišnjoj politici Vašingtona koji bi mogao da otvori vrata unutrašnjem dogovoru u BiH, dok je ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio Srni da je ovo korak ka većoj izbalansiranosti pristupa američke administracije za dešavanja u BiH.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja za "Glas" je podvukao da su svake sankcije i barijere negativne po privredu, ali i loše za imidž svake zemlje.
- Kada su uvedene sa radom je prestao jedan broj privrednih subjekata. Neki su se preregistrovali, drugi radili u otežanim uslovima, a treći više nisu u funkciji, što je nanijelo štetu poreskom sistemu Srpske, smanjila se zaposlenost i tako dalje, što, s druge strane, stvara bojazan i kod stranih investitora. Sve sankcije ovog tipa su nepopularne i negativne, bez obzira na to ko ih i kome uvodi - rekao je Ljuboja.
Imajući u vidu da su pojedincima i preduzećima nakon stavljanja na crnu listu ugašeni bankovni računi, ističe da novonastale okolnosti utiču i na to da im budu vraćena ta prava.
Račune će sigurno otvoriti, a mislim da ovi ljudi koji budu otvarali račune to više neće uraditi u bankama koje su im ranije i zatvorile račune - zaključio je Ljuboja.
Austrija na potezu
Poslanik Slobodarske partije Austrije u parlamentu Beča Ilija Tufegdžić juče je izjavio da, ako je čak i Amerika ukinula sankcije protiv Milorada Dodika, ne postoji nikakav osnov da Austrija i dalje održava zabranu ulaska za njega.
- Austrijska vlada treba da prestane slijepo da preuzima političke odluke drugih i ponovo vodi samostalnu spoljnu politiku u interesu naših građana i naših regionalnih partnera. Održavanje zabrane ulaska nije racionalno opravdano i suprotno je principu dijaloga, koji je za zapadni Balkan neophodan - kazao je Tufegdžić, uz opasku da FPO godinama naglašava da su razgovori sa svim legitimno izabranim predstavnicima u regionu jedini put ka stabilnosti i međusobnom poštovanju.
Objedinjena akcija
Bivši američki federalni tužilac Martin de Luka izjavio je da to što su SAD ukinule sankcije za oko 60 pojedinaca i kompanija označava prelazak sa prisile na saradnju i sa pravnih obaveza na slušanje biračkog tijela.
De Luka je naveo da su SAD sprovele jedno od najvećih koordinisanih ukidanja sankcija u modernoj istoriji.
- Za razliku od uobičajenih, pojedinačnih ukidanja, ovo je bila jedinstvena, objedinjena akcija - naveo je na "Iksu".
On je ukazao na ro da ovaj trenutak vraća ravnotežu i otvara novo poglavlje za BiH gdje SAD prednjače njegovanjem mogućnosti u kojim pomirenje dolazi kroz rast, trgovinu i zajednički prosperitet, a ne kroz stalno političko ratovanje.