Razne su metode uklanjanja dlaka među kojima je najčešće brijanje, depilacija voskom, čupanje pincetom, depiliranje kremom, a posljednjih godina sve je više zastupljena i laserska epilacija.

Dosta je onih koji nisu upoznati sa leserskom epilacijom, a šta ona podrzumijeva, kako izgleda tretman i postoje li određene grupe ljudi kojima se ne preporučuje za Banjaluka.net govorila je dr Ana Kovačević Gašić Kajkut specijalista dermatovenerologije u Klinici za kožne i polne bolesti UKC-a Republike Srpske.

“Laserska epilacija predstavlja medicinsko-estetsku proceduru gdje se koristi usmjereni snop svjetlosti (laser), da trajno ili dugotrajno smanji rast dlaka. Laser emituje monohromatsku svjetlost određene talasne dužine, čija se energija selektivno apsorbuje u pigment dlake (melanin), dolazi do fototermolize-provođenja toplote u folikul dlake i njegovog oštećenja. Efekat epilacije je najbolji kada se provodi u fazi aktivnog rasta dlake (anagena faza) jer se samo u toj fazi efikasno uništava folikul, zbog čega se tretman radi u pravilnim razmacima četiri do osam sedmica. Svjetlija koža i tamna dlaka daju najbolji rezultat, jer je kontrast između melanina u dlaci i kože najveći”, rekla je Kovačević Gašić Kajkut.

Dodala je da je laserska epilacija procedura koja je bezbjedna kada je izvodi stručan kadar na odgovarajućoj opremi i uz pravilno odabrane parametre u skladu sa fototipom kože.

“Najčešće nuspojave su prolazne, a mogu biti u vidu crvenila, otoka, osjećaja peckanja, dok su ozbiljne komplikacije rijetke. Rizik je veći kod tamnijih fototipova. Nema dokaza da laserska epilacija povećava rizik od raka ili utiče na plodnost. Postoje situacije kada je bolje odgoditi ili planirati tretmane (trudnoća, terapija fotosenzitivnim lijekovima, aktivne infekcije, nedavna preplanulost). Za većinu zdravih osoba laserska epilacija je bezbjedna procedura, rizik od neželjenih pojava poput opekotina i pigmentnih promjena je češći kod tamnijeg fototipa kože i ukoliko se tretman radi neposredno nakon izlaganja suncu”, istakla je Kovačević Gašić Kajkut.

Ipak, treba biti oprezan jer, prema riječima doktora, postoje grupe pacijenata kod kojih se laserska epilacija ne preporučuje ili se treba raditi sa posebnim oprezom.

“Apsolutne kontraindikacije su aktivne infekcije na koži u regiji tretmana (bakterijske, virusne npr. herpes simplex, gljivične), otvorene rane, ekcem, psorijatične promjene ili dermatitis na tretiranom mjestu. Aktivne maligne bolesti kože (npr. melanom, bazocelularni, skvamocelularni karcinom). Teške fotodermatoze (npr. porfirija, lupus eritematosus sa izraženom fotosenzitivnošću). Relativne kontraindikacije, moguće je raditi tretman ali uz poseban oprez:  terapija isotretinoinom (Roaccutane) i drugi fotosenzitivni lijekovi (tetraciklini, sulfonamidi, NSAID, amiodaron), u trudnoći i tokom dojenja se ne preporučuje zbog hormonskih promjena i nedovoljnih sigurnosnih podataka (jer se istraživanja nikada ne rade u toj grupi pacijenata). Nakon izlaganja suncu potrebno je sačekati četiri-šest sedmica jer je veći rizik od opekotina i hiperpigmentacija.

Podatak o sklonosti ka stvaranji hipertofičnih ožiljaka ili keloida jer laserski treman može povećati rizik za nastanak istih. Epilepsija fotosenzitivnog tipa (laserski impuls može biti okidač). Hormonski poremećaji sa hipertrihozom/hirzutizmom (npr. sindrom policističnih jajnika, Cushing, hiperprolaktinemija), kada tretman može biti od pomoći, ali potrebno je riješiti primarni uzrok”, kazala je Kovačević Gašić Kajkut.

Naglasila je da je lasersku epilaciju najbolje započeti u jesen ili zimu, kada koža nije osunčana. Tretmani se rade u pravilnim razmacima (4-8 sedmica, zavisno od regije), između tretmana se izbjegava sunce kao i depilacija dlaka. Trudnice, dojilje, kao i osobe koje koriste fotosenzitivne lijekove trebaju odgoditi tretman.